Kod Osijeka tijekom vikenda zabilježen rekordno nizak vodostaj Drave

Na rijeci Dravi kod Osijeka tijekom vikenda zabilježen je rekordno nizak vodostaj otkada se provode mjerenja, od -174 centimetra. Niska Drava atrakcija je brojnim kupačima, a posljednji put ovako nizak vodostaj bio je 2022. Prije toga 1965., no nikada se nisu dogodila toliko duga razdoblja niskog vodostaja kao sada - što dovodi do ozbiljnog ekološkog problema.

Direktor osječkog vodnogospodarskog odjela Hrvatskh voda za Dunav i donju Dravu Željko Kovačević kazao je Hini kako već dulje vrijeme bilježe dugotrajna malovodna razdoblja i pojavu dosta ekstrema u mjerenjima vodostaja, koji nisu problematični, ali se često pojavljuju.

- Živimo u doba ekstrema, kada imamo ili izrazito niske vodostaje ili poplave, a ti ekstremi se pojavljuju u vremenima kada ih ne očekujuemo. U ovo vrijeme obično očekujemo maksimalni vodostaj, a imamo minimalni, i to je nova stvarnost, kojoj se nastojimo prilagoditi te definirati svoje prioritete, napominje Kovačević.

Smatra kako ne postoji samo jedan razlog za trenutačno nizak vodostaj, nego je obično riječ o spletu više utjecaja.

- Ono što pratimo zadnjih nekoliko godina jest da nemamo nekadašnju razinu akumulacije snijega u Alpama, pa ni količinu vode koja je akumulirana u snijegu a u proljeće se počne kontinuirano oslobađati. Nemamo ni količinu oborina u tome razdoblju koju smo nekada imali, a niti intenzivnih kiša, ističe Kovačević.

Dunav također biježi niske vodostaje i malovodna razdoblja, te da se u nekim općim tendencijama, koje se tiču vodnog režima, vide promjene i nove trendovi.

- Nije problem u rekordima, ono što je bitno to su trendovi, a trendovi su takvi da imamo duga malovodna razdoblja. Pomalo se mijenja kompletna slika praćenja vodostaja koju pratimo više desetaka godina. Ekstremi nisu problem, već to što se često pojavljuju, i onda kada to ne bi trebali, kaže Kovačević.

Nizak vodostaj narušava biljni i životinjski svijet

Bilo je toga i prije, govori nam Mato Ormanac koji ovdje kao vozač kompe radi već 19 godina, no nikad ovako dugo. 

- Neuobičajeno je zato što je unazad pet, šest godina Drava ipak nekad bila malo u plusu, poviše nule, znači nije ovako bila zadnje dvije godine, tri nam je ona ispod nule skroz u minusu, ispričao je.

Krivac nisu samo klimatske promjene. 

- Sam vodostaj rijeke Drave ne ovisi samo o temperaturi i količini oborine, nego ovisi o cijelom nizu drugih čimbenika. Jedan od njih je velika količina hidrocentrala koje tu postoje i velika količina brana. Jednostavno te brane sprječavaju protok sedimenta, protok šljunka, protok pijeska, objasnio je prof. dr. sc. Branimir Kutuzović Hackenberger s Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.

Dno Drave se, prema procjenama, produbljuje od jedan do tri centimetra godišnje, a zbog toga je njezina površina sve niža. 

- Nije problem samo na Dravi i na Dunavu, mi na malim slivovima Karašice, Vuke i Vučice, a takva je situacija, pretpostavljam, i u ostalim dijelovima Hrvatske, imamo biološki minimum, jednostavno nemamo vode. Dolazi do uginuća riba pa onda moramo raditi pregrade i akumulirati vodu kad je imamo, pojasnio je Kovačević.

Pristup vodnom gospodarstvu drastično se mijenja. 

- Kompletan se režim podzemnih voda promijenio i moramo se tome prilagođavati. Ovo stanje mi moramo prihvatiti kao nešto što je sad nastupilo i možemo očekivati da će se tako dalje nastaviti, tvrdi Kutuzović Hackenberger.

S jedne strane atrakcija za kupače, s druge narušen biljni i životinjski svijet i otežana plovnost, novo lice Drave s kojim ćemo morati naučiti živjeti.