Komemoracija i misa za žrtve Bleiburške tragedije

Svetom misom kod crkve Muke Isusove u Maclju u subotu je obilježena 81. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, a misno slavlje predvodio je vojni ordinarij Jure Bogdan, uz sudjelovanje državnog vrha, braniteljskih i stradalničkih udruga te brojnih vjernika i hodočasnika.

Obilježavanju su nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom te izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom.

Vojni ordinarij u propovijedi je upozorio da nakon Drugoga svjetskog rata za mnoge nije nastupilo vrijeme mira i slobode, nego novo razdoblje stradanja. Govoreći o događajima iz svibnja 1945. istaknuo je kako su tisuće ljudi krenule prema austrijskoj Koruškoj u nadi da će pronaći zaštitu i pravdu, ali su izručene partizanima. Istaknuo je i da su poratni zločini desetljećima bili prešućivani i prikrivani.

- Danas smo ovdje zajedno tek na jednoj stanici gdje se nalaze tajna grobišta i gubilišta, prikrivena, zabranjena, prešućena i posebnim UDBA-inim protokolom čuvana kao državna tajna, rekao je Bogdan.

Poručio je kako istina, premda dugo zatrpana, ipak izlazi na svjetlo.

- Odrješite jezike, progovorite, otvorite arhive i skrivene spise, recite gdje su oni koji još čekaju ime, grob i molitvu. U ime žrtava koje više nemaju glasa, u ime njihovih obitelji koje još nose bol u tišini, molim vas progovorite, poručio je Bogdan.

Jandroković: S posebnim pijetetom sjećamo se žrtava triju totalitarizama

- Danas se prisjećamo ljudi koji su ubijeni bez suđenja, bez prava na obranu. Ubijeni su, to je povijesna činjenica, od strane novoformiranih komunističkih vlasti. Ubijani su organizirano, sustavno, masovno i svirepo. I mi smo danas ovdje kako bismo iskazali poštovanje žrtvama, kao što treba iskazati poštovanje svim žrtvama triju totalitarizama koji su nanijeli veliko zlo svim europskim narodima u 20. stoljeću. Osuđujemo zločine i fašizma i nacizma i komunizma, i isto tako, s posebnim pijetetom, sjećamo se žrtava svih triju totalitarizama, rekao je Gordan Jandroković.

Govoreći o zabrani komemoracije na Bleiburgu u Austriji, Jandroković je izjavio da je riječ o posljedici političkih odluka austrijskih vlasti, nakon čega je komemoracija premještena u Hrvatsku, na Mirogoj i u Macelj. Dodao je da hrvatska diplomacija nastavlja razgovore s austrijskom stranom kako bi se jasno definiralo o čemu je tu riječ.

Naglasio je pritom da obilježavanje nije pokušaj rehabilitacije NDH i ustaškog režima, nego sjećanje na žrtve ubijene bez suđenja. Treba raditi na tome da se rasvijetle sve te činjenice. Nijedan zločin u povijesti ne treba ostati prikriven ako postoje načini da se otkrije, poručio je.

Penava: Dužnost je revidirati povijest baziranu na ideologiji

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava izjavio je kako se u Maclju odaje počast žrtvama najvećeg poslijeratnog zločina na tlu Europe, istaknuvši pritom da je važno osuditi sve totalitarne režime.

Govoreći o mogućnosti povratka komemoracije na Bleiburško polje u Austriji, Penava je rekao da je siguran u to.

- Komunizam moramo osuditi, jednako kao i nacizam i fašizam. Ja na to nemam više što dodati. Otvoren za razgovor uvijek, ali moramo biti svjesni da je revidirati povijest koja je bazirana na ideologiji, a ne historiografiji, naša dužnost. Ako netko misli da govorim nešto neobično, reći ću vam: za razliku od mnogih tih antifašista, otišao sam zajedno s članovima Domovinskog pokreta u Auschwitz. Ondje su vam tri puta revidirali brojke. Za malo više od 200 000 ljudi su umanjili brojku. Što je tu sporno? Onaj tko zagovara istinu, nema se čega bojati, poručio je Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta.

Premijer o Bleiburgu: Hrvatska se zalaže za povijesnu istinu

Premijer Andrej Plenković poručio je da se Hrvatska s dubokim pijetetom prisjeća svih žrtava zločina počinjenih nakon Drugoga svjetskog rata. Istaknuo je kako su ti događaji ostavili duboke rane u brojnim hrvatskim obiteljima te naglasio da se odaje počast nevinim žrtvama koje su ubijene bez suđenja i lišene temeljnih ljudskih prava i dostojanstva.

Upozorio je da novootkrivena stratišta i masovne grobnice obvezuju Hrvatsku na nastavak sustavnog istraživanja, obilježavanja i dostojanstvenog pokopa žrtava. Zahvalio je Ministarstvu hrvatskih branitelja i potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na, kako je naveo, predanom radu i uloženim naporima u istraživanju i ekshumacijama.

Premijer je poručio da demokratska Hrvatska osuđuje sve totalitarne režime te da se zalaže za povijesnu istinu, dostojanstvo svake žrtve i kulturu sjećanja utemeljenu na činjenicama i poštovanju. Dodao je kako je važno da nove generacije razumiju i uče iz bolnih stranica hrvatske povijesti.

Medved: Vlada odlučna u prenošenju istine na generacije koje dolaze

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da je Vlada posljednjih godina intenzivirala aktivnosti na istraživanju poslijeratnih grobišta i identifikaciji žrtava. Podsjetio je da su nedavno iz Slovenije u Hrvatsku preneseni posmrtni ostaci žrtava Križnog puta, koji će biti dostojno pokopani u Zagrebu. 

- Sve ove grobnice koje otvaramo i u Hrvatskoj i u Sloveniji pokazatelj su razmjera zločina koje su komunističke vlasti počinile nakon Drugoga svjetskog rata. Vlada je odlučna u otvaranju grobišta, ekshumacijama i utvrđivanju identiteta žrtava, ali i u, kako je rekao, prenošenju istine o stradanju hrvatskog naroda u 20. stoljeću na generacije koje dolaze.

Najavio je nastavak probnih iskapanja na više lokacija u Sloveniji, uključujući područje Crngroba kod Škofje Loke te nastavak istraživanja brojnih lokacija u Hrvatskoj, među kojima su područje oko Zagreba, Like i Dalmatinske zagore.

- Imamo više od 500 markiranih lokacija, rekao je Medved, dodavši da se trenutačno u zagrebačkoj Dubravi uklanja objekt ispod kojeg se, prema dostupnim podacima, nalazi masovna grobnica. Govoreći o suradnji sa Slovenijom, rekao je da je ona dobra te stručne službe dviju država svakodnevno koordiniraju aktivnosti u skladu s međudržavnim sporazumima.

Božinović: Važno je njegovati kulturu sjećanja

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da stranice hrvatske povijesti povezane s poratnim zločinima desetljećima nisu smjele biti predmet javnih govora ni slobodnih istraživanja.

Istaknuo je da je zato važno da demokratska Hrvatska njeguje kulturu sjećanja, iskazuje poštovanje prema žrtvama i jasno osuđuje sve totalitarizme, bez revitalizacije i podjela u društvu.

Kovač: Svaki dan otkrivamo nove grobne jame

- Svaki dan otkrivamo nove grobne jame po raznim škrapama, rovovima, tenkovskim rovovima. Prema tome nastojimo se sjećati tih naše braće i sestara koji su na takav svirep i okrutan način od komunističke vlasti stradali, izjavio je zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda Milan Kovač.

Saborski zastupnik Marin Miletić izjavio je kako se u Maclju obilježavaju zločini svih totalitarnih režima koji su pogodili hrvatski narod, istaknuvši da je među njima komunistički režim bio jedan od najvećih i najstrašnijih. Kazao je kako su ljudi nakon rata ubijani bez suđenja, sustavno i smišljeno, poručivši da je važno govoriti o tim zločinima i obilježavati ovakve obljetnice kako se takve tragedije više nikada ne bi ponovile.

Nakon misnog slavlja saborski zastupnik Nikola Grmoja kazao je kako hrvatska javnost i politika priznaju, kako je naveo, najveći zločin nad hrvatskim narodom.

- Meni je žao što tu nije predsjednik Republike i da nema predsjednika Vlade, a znamo da se na neka druga mjesta ide. Mislim da je vrijeme da svi oni neznani grobovi hrvatskih žrtava budu otkriveni, rekao je Grmoja.

Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga. Stradanja na Križnom putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945., pri čemu je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije.

Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga. Stradanja na Križnom putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945., pri čemu je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije.