U ime Republike Hrvatske na komemoraciji su bili i položili vijenac predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i Branko Lustig.
Predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) Ognjen Kraus izrazio je na središnjoj komemorativnoj svečanosti u povodu Dana sjećanja na žrtve Holokausta (Jom Hašoa - Dan sjećanja na žrtve holokausta) nezadovoljstvo zbog odnosa prema Židovima u Hrvatskoj te pozvao hrvatske vlasti da u najkraćem roku donesu zakon o zabrani ustaškoga pozdrava i ustaških simbola pod kojima je, ustvrdio je, "likvidirana gotovo cijela židovska zajednica". "Mi u Hrvatskoj ne možemo biti zadovoljni odnosnom prema Židovima jer je Vladino vijeće za suočavanje s prošlošću zaključilo da je ustaški pozdrav 'Za dom spremni' protuustavan, ali se u određenim slučajevima može tolerirati", istaknuo je Kraus na komemoraciji na zagrebačkome groblju Mirogoju kod spomenika Mojsiju.
U ime Republike Hrvatske na komemoraciji su bili i položili vijenac predsjednica Republike
Kolinda Grabar Kitarović, ministrica kulture
Nina Obuljen Koržinek i
Branko Lustig.
Obilježen Jom Hašoa na židovskom dijelu groblja u Opatiji
Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj održala je na židovskom dijelu groblja u Opatiji komemoraciju u povodu Jom Hašoa.
Vijence su položili predsjednik Bet Israela u Hrvatskoj Aleksandar Srećković, u ime Države Izraela konzulica u Veleposlanstvu te države u Hrvatskoj Irit Schneor, izaslanik hrvatske predsjednice Mate Granić i izaslanica Vlade i Hrvatskog sabora Zdravka Bušić položili su zajednički vijenac, zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić položila je vijenac u ime županije, zamjenica opatijskoga gradonačelnika Vera Aničić u ime Grada Opatije te predstavnici Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu.
U Osijeku obilježen Jom Hašoa, Židovska općina upozorava na negiranje holokausta
Polaganjem vijenaca ispred spomenika "Majka i dijete", osječkog kipara židovskog podrijetla Oscara Nemona, u Osijeku je obilježen Jom Hašoa - Dan sjećanja na žrtve holokausta, dok su predstavnici osječke židovske općine upozorili kako i danas ima onih koji negiraju da se holokaust uopće dogodio.
Vijence su položila izaslanstva Židovske općine Osijek, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i mađarskog Generalnog konzulata u Osijeku.
Predsjednik osječke židovske općine
Željko Beismann istaknuo je kako Židove ništa ne ujedinjuje čvršće i trajnije od sjećanja na žrtve holokausta, ali da unatoč tomu, "danas neki negiraju da je holokausta uopće i bilo".
Ocijenio je kako takvih tendencija, nažalost, ima i u Hrvatskoj, zbog čega će židovska zajednica komemoraciju u Jasenovcu održati samostalno, a ne zajedno s Vladom.
Podsjetio je kako je osječka židovska zajednica prije II. svjetskog rata imala oko tri tisuće članova, a nakon velikih stradanja u holokaustu te iseljavanja u Izrael poslije rata Židovska općina Osijek danas ima samo stotinjak članova.
"Holokaust je ušao u nastavu u školama u većini europskih država, pa tako i u Hrvatskoj, ali nažalost u premalom opsegu", ocijenio je Beismann.
Osječki dogradonačelnik Boris Piližota podsjetio je kako je osječka židovska zajednica u 19. stoljeću činila skoro 10 posto ukupnog stanovništva grada, ali je u II. svjetskom ratu nažalost gotovo potpuno uništena.
Predsjednik Županijske skupštine
Dragan Vulin kazao je kako je obilježavanje Jom Hašoa poruka sadašnjim i budućim generacijama da se takvo zlo više nikada ne smije ponoviti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!