18:27 / 24.10.2018.

Autor: D.M./HRT

Komisija 'Iustitia et pax' kritizirala stanje u državi

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Vlast mora objavljivati pravedne zakone, to jest zakone u skladu s dostojanstvom ljudske osobe, poručuju iz Komisije HBK.
Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et pax", đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, izjavio je kako je politička vlast sredstvo koordinacije i usmjerenja prema kojem se moraju ravnati pojedinci i posrednička tijela težeći prema poretku čiji će odnosi, ustanove i procedure biti u službi cjelovitog ljudskoga rasta. Da bi to ostvarila, dodao je, vlast mora objavljivati pravedne zakone, to jest zakone u skladu s dostojanstvom ljudske osobe.

Nadbiskup Hranić to je izjavio na konferenciji za novinare gdje je predstavljena Izjava Komisije Iustitia et pax "Pravna, radna i socijalna sigurnost - jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu".

Prioritet je smanjivanje nesigurnosti

Prioritet svake razumne vlasti, ističe Komisija, mora biti smanjivanje razine nesigurnosti, čak i one potencijalne, na što manju mjeru, osobito u područjima obiteljskoga, gospodarskog i društvenoga života. Nesigurnost je, tvrdi, predvorje neslobode jer potiče različite oblike ovisnosti, podaništva i frustracije.
Komisija ističe kako pravna, radna i socijalna nesigurnost utječu na masovno iseljavanje, što vodi i u deficit kadra različitih profila, nužnih za funkcioniranje djelatnosti u primarnom, sekundarnom i tercijarnom sektoru, kao i nepovjerenje u institucije sustava.

Komisija podsjeća kako se gospodarsko djelovanje ne može obavljati u institucionalnoj, pravnoj i političkoj praznini i poručuje kako bi država morala izraditi prikladno zakonodavstvo, oprezno usmjeravati ekonomske i socijalne politike tako da nikada ne postane manipulator u raznim tržišnim djelovanjima, čije odvijanje mora ostati slobodno od nadstruktura i autoritarnih prisila. Komisija poziva sve one koji vode državu, izgrađenu na višestoljetnim težnjama hrvatskoga naroda, njegovu jedinstvu i solidarnosti u Domovinskom ratu te u čije je temelje ugrađena žrtva svih hrvatskih branitelja, da snagom mandata i povjerenja bez odgode aktivno djeluju na zaustavljanju negativnih trendova prouzročenih nedosljednošću u provedbi Ustava i zakona.

Selektivna pravednost

To se, smatra Komisija, osobito osjeća u provedbi selektivne pravednosti, posebice u neprocesuiranju i nekažnjavanju ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata te u dugogodišnjoj nezainteresiranosti za procesuiranje odgovornih za nezastarive zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata. Od osobite je važnosti, ističe Komisija, suzbijati klijentelizam i korupciju na svim razinama funkcioniranja države.

Komisija HBK poziva sve odgovorne u zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti da svojim aktivnim postupanjem pridonesu otklanjanju pravnih, radnih i sigurnosnih problema. Hrvatski građani s pravom očekuju da država i stvarno, a ne samo deklarativno, djeluje u javnom interesu, naglašeno je u izjavi u kojoj se dodaje da oni koji vode državu moraju biti u službi svih građana i skrbiti se o njihovim različitim potrebama, uključujući i potrebu za sigurnošću. Komisija ocjenjuje kako smo svjedoci obrnutog procesa, koji kao da sugerira da su građani u službi države, a ne obratno.

Takav sustav vladavine, smatra Komisija HBK,  donosi negativne posljedice disfunkcionalne države, među kojima je najvažnija nesigurnost građana, koja se ogleda u pravnoj, radnoj i socijalnoj razini. "Iustitia et pax" smatra kako ostvarivanje pune radne i socijalne sigurnosti nije moguće bez stvaranja i provedbe odgovarajućega pravnog okvira. "Preduvjet ostvarivanja pravne sigurnosti jest istinska trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu", podsjeća Komisija i dodaje kako svaka od tih vlasti mora djelovati neovisno o drugima. Komisija ističe kako se neovisnost vlasti mora i može ostvarivati isključivo odgovornošću prema samoj sebi i prema drugima.

Uspostaviti istinsku trodiobu vlasti

Prema mišljenju Komisije HBK, istinska trodioba vlasti kao isključivo jamstvo sigurnosti u Hrvatskoj još nije na razini na kojoj bi trebala biti. "Zakonodavac intervenira u pravni poredak, pa i onda kad to nije apsolutno nužno", podsjeća "Iustitia et pax" i dodaje kako učestale izmjene zakona koji reguliraju temeljna ljudska prava također dovode u pitanje pravnu sigurnost. Ocjenjuje kako pretjerano pouzdanje da je promjena zakonodavstva početak i kraj svakoga reformskoga ili kvazireformskoga stremljenja dovodi do pravnoga kaosa.

Komisija smatra kako su u takvim okolnostima nerijetko zakoni lišeni elementarne pravednosti. "Kada se zakonodavac i poziva na pravednost, populistički zanemaruje temeljna pravna načela na kojima se izgrađuje pravna sigurnost (npr. zabrana retroaktivnosti)", naglašava Komisija i dodaje kako se teško oteti dojmu da su brojni zakoni doneseni ne radi ostvarivanja općega dobra, nego radi partikularnih interesa pojedinih profesionalnih ili ostalih skupina. Zakonodavac, napominje Komisija, često zanemaruje i načelo razmjernosti jer u državi vladavine prava nije opravdano da lakše povrede zakona budu strože sankcionirane od težih. "Nije pravedno, a ni u skladu s načelom razmjernosti, ovršiti imovinu zbog manjega duga, uz istodobno toleriranje i davanje poreznih i drugih povlastica velikim dužnicima", poručuje Komisija HBK.

Pravnoj nesigurnosti, naglašava, pridonosi i sudbena vlast dugotrajnim sudskim postupcima i neujednačenom sudskom praksom, što dovodi do brojnih postupaka protiv Republike Hrvatske pred europskim sudovima i obvezom plaćanja naknada tužiteljima na teret državnoga proračuna. Pravnu sigurnost, smatra, nerijetko izravno ugrožava i izvršna vlast upletanjem u sudske postupke - osobito kada je riječ o tajnim postupcima, npr. o izvidima koji se provode prije pokretanja kaznenoga postupka, utjecajem na personalnu politiku u pravosuđu, kao i na sudbenu vlast u cjelini, osobito na lokalnoj razini.

Odavanje tajnih informacija ugrožava pravnu sigurnost

Prema mišljenju Komisije "Iustitia et pax", pravnu sigurnost na osobit način ugrožava odavanje tajnih informacija tijekom izvida u kaznenim predmetima. "Povreda tajnosti postupka kazneno je djelo pa se postavlja pitanje prevencije, ali i kažnjavanja počinitelja koje redovito izostaje", napominje Komisija i dodaje kako je potrebno sprječavati "umreženost korupcije". Komisija smatra kako je previše primjera koji sugeriraju sustavne razmjere nepoštovanja prava na rad i slobode rada te koji svjedoče o kršenju dostojanstva čovjeka radnika. Nezaposlenost je izrazito visoka, a i oni koji rade u najvećem broju slučajeva imaju primanja nedostatna za životni standard dostojan čovjeka, ističe Komisija i dodaje kako je sigurnost radnih mjesta, ponajprije u privatnom i tzv. realnom sektoru, ugrožena zbog neodgovornosti poslodavaca, raširenoga mentaliteta grabežljivoga (predatorskoga) kapitalizma i neodgovarajuće zaštite prava radnika.

Zbog razjedinjenosti i rascjepkanosti sindikati, smatra Komisija, gube u hrvatskom društvu svoju prijeko potrebnu ulogu istinskih boraca za prava radnika i rada. Ovomu vremenu i hrvatskomu društvu trebaju snažne sindikalne organizacije koje će biti kadre boriti se s nemilosrdnim i nepravednim oblicima stjecanja kapitala koji ide na štetu radnika i rada, poručuje "Iustitia et pax".  Kritiku zaslužuje, smatra Komisija, i porezni sustav koji demotivira rad jer veća porezna opterećenja za one koji rade i zarađuju više potiču niz negativnih trendova, uključujući i iseljavanje visokoobrazovanog kadra. "Tako prikupljeni proračunski prihodi nisu usmjereni ponajprije prema javnim uslugama i politikama, kao i stvaranju novih vrijednosti, nego uvelike služe održavanju velikog i slabo učinkovitoga i, još uvijek, nereformiranoga aparata javne i državne uprave", ističe Komisija.

Iseljavanje iz Hrvatske

Komisija smatra kako sve to utječe na ugrožavanje sustava socijalne sigurnosti. "Koncept međugeneracijske solidarnosti zbog nepovoljne je demografske situacije, iseljavanja i nenamjenskoga pa i netransparentnoga trošenja novca iz mirovinskih fondova u ozbiljnoj krizi, kojoj se ne nazire rješenje ni u najavljenoj mirovinskoj reformi", tvrdi Komisija HBK.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!