08:12 / 13.12.2018.

Autor: P.F./S.M./HRT

Komunalni projekti u Sinju i Krapini - strateški investicijski projekti

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Projekti "Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Sinj" te "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina" postali su strateški investicijski projekti RH.
Osvrćući se na najaktualnije događaje ovoga tjedna premijer Andrej Plenković kazao je na početku sjednice da je ovaj tjedan obilježena 19. godišnjica smrti prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana. Otvoren je njegov spomenik čiji je autor Kuzma Kovačić.

Govorio je i o 5. sastanku u Rijeci sa županima, predstavnicima udruga gradova i općina, Rijeci - prijedstolnici kulture za 2020. godinu, summitu SEI-ja.


Plenković je istaknuo da Marakeški sporazum regulira pitanje zakonitih migracija. "Nije obvezujućeg karaktera. Naš stav bio je jasan i konzistentan, racionalan. Nismo kao ni inače, podlegli pritiscima niti nekakvoj panici ili histeriji koje su nekakve političke stranke nastojali plasirati. Ponašamo se ozbiljno i odgovorno. Pokazali smo zrelost". 

Komunalni projekti u Sinju i Krapini - strateški investicijski projekti

U nastavku sjednice Vlada je donijela odluke o proglašenju projekata razvoja vodno-komunalne infrastrukture u Sinju i sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina, ukupno vrijednih gotovo 570 milijuna kuna, strateškim investicijskim projektima.

Vrijednost ukupnih troškova projekta u Sinju iznosi 293,6 milijuna kuna s PDV-om, a onog u aglomeraciji Krapina 275,5 milijuna kuna s PDV-om. Kako je izvijestio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, projekt razvoja vodno-komunalne infrastrukture Sinj ima za cilj omogućiti razvoj i poboljšanje standarda pružanja vodnih usluga na području aglomeracije Sinj, a investitor je trgovačko društvo Vodovod i odvodnja Cetinske krajine iz Sinja, a lokacija realizacije projekta je grad Sinj.

Cilj projekta sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina je omogućiti razvoj i poboljšanje standarda pružanja vodnih usluga na području navedene aglomeracije. Investitor je trgovačko društvo Krakom vodoopskrba i odvodnja iz Krapine, a lokacije realizacije projekta su grad Krapina te općine Đurmanec i Radoboj.

Oba projekta su javni investicijski projekti koji se planiraju financirati sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

U Sabor upućen konačni prijedlog izmjena i dopuna Pomorskog zakonika

Vlada je u drugo čitanje u Sabor uputila i konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (EU), koji je u odnosu na prijedlog zakona u prvom čitanju tehnički dorađen, a kojim bi se, po riječima ministra mora, pomorstva i infrastrukture Olega Butkovića, trebala ojačati konkurentnost hrvatskog brodarstva..   "Ovim zakonom ćemo ojačati konkurentnost hrvatskog brodarstva i osnažiti položaj hrvatskog pomorca i njegovu konkurentnost na domaćem i stranom tržištu te smanjiti administrativne barijere i otvoriti put potpunoj digitalizaciji u pomorskom sektoru te učiniti hrvatsku zastavu atraktivnom za upis stranih plovnih objekata, naročito velikih jahti", rekao je Butković. 

Njime će se i uskladiti nacionalno pomorsko zakonodavstvo s novim EU rješenjima i onima iz međunarodnih ugovora u kojima je Republika Hrvatska stranka. 

Spomenuti ciljevi postići će se modernizacijom načina upisnika svih plovila. Naime, taj upisnik bit će potpuno digitaliziran i centraliziran, objedinjavanjem podataka iz različitih upisnika u novom jedinstvenom e-upisniku svih plovnih objekata, a predviđeno je i uvođenje poreza po tonaži za jahte, čime hrvatski upisnik postaje atraktivan za upis stranih polovila i njihov dulji boravak u Hrvatskoj, kao i za korištenje stalnog veza u marinama, povećanje potrošnje i drugo.

Prema prijedlogu zakonika, definirat će se i do sada neimenovani ugovor o najmu jahte i brodice te nautičkom vezu, a sve kako bi RH spremno dočekala strane jahte, koje ionako svake godine plove hrvatskim Jadranom "i sada će imati razloga zadržati se kod nas i upisati pod hrvatsku zastavu", kazao je ministar. 

Prema Butkovićevim riječima, dopunama zakona dovršit će se i socijalna reforma u pomorstvu, tako da se porezno rasterećenje, temeljem boravka na brodu u međunarodnoj plovidbi, omogućava i u situacijama koje su nepovoljne za pomorce i na koje nisu mogli utjecati niti ostvariti potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak.

Zakonom se sada potiče i održavanje obrazovanja u hrvatskim pomorskim učilištima, a umjesto dosadašnjih olakšica koje su se odnosile samo na edukaciju u inozemstvu, čime bi se ostvarili i ciljevi iz pomorske strategije koje se odnose i na otvaranje centara izvrsnosti u pomorstvu. Također se osnažuju i rješenja protiv onečišćenja mora s brodova, kao i reakcije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora, a podižu se i granice ograničenja odgovornosti brodara za određene pomorske tražbine u skladu s odredbama konvencije iz 1976. i izmijenjenim protokolima iz 1996. i izmjenama iz 2012.

Suglasnost UV-u Lučke uprave Rijeka za sklapanje ugovora o bespovratnoj dodjeli 2,78 milijuna eura 

Vlada je dala i suglasnost Upravnom vijeću Lučke uprave Rijeka za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava po Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) - prometni sektor, za zahvat pod nazivom "Unapređenje infrastrukture luke Rijeka - produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata".

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je kazao kako je Lučka uprava Rijeka iskoristila poziciju glavne luke na europskoj TENT mreži, zbog čega su joj odobrena sredstva iz programa CEF- za 20-postotno sufinanciranje projekta unapređenja infrastrukture u Luci Rijeka, u iznosu od 2,78 milijuna eura. "Glavni cilj ovog projekta je prihvat najvećih brodova matica moderniziranjem postojeće infrastrukture na kontejnerskom terminalu Brajdica na razinu ostalih luka u ovom dijelu Jadrana kroz radove produbljenja", kazao je.

Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 13,9 milijuna eura bez PDV-a od čega će dio, 20 posto ili 2,78 milijuna eura biti sufinanciran bespovratnim sredstvima CEF-a, dok će ostatatk od 80 posto ili 11,12 milijuna eura biti financran od strane investitora, odnosno Lučke uprave Rijeka, kazao je Butković. Pored toga, kako je kazao, Lučka uprava rijeka financirat će i trošak PDV-a na ukupanu vrijednost projekta, koji iznosi 3,47 milijuna eura. 

Ukupni iznos financiranja Lučke uprave Rijeka iznosi 14,6 milijuna eura, a kako bi se osigurala domaća komponenta, odnosno vlastita sredstva u iznosu od 14,6 milijuna eura, Lučka uprava Rijeka planira se zadužiti kod financijske institucije.
-

-

Foto: - / PIXSELL

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!