11:04 / 26.10.2020.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/E.L.S./HRT

Komunikacijski stručnjaci o radikalizaciji društva

-

-

Foto: - / -

Moramo početi s nekim radikalnim potezima ako sami nositelji odgovornih javnih dužnosti neće u tome dati iskorak - poručuje Skoko.
Živimo u vremenu visoke napetosti u kojem je iznimno važna uloga medija. Mediji mogu sudjelovati u sprečavanju govora mržnje i radikalizacije društva, ali nisu jedini u tom odgovornom i složenom procesu.

- Kada je riječ o praćenju pandemije, u prvom dijelu krize Stožer je percipiran vrlo pozitivno, to je bilo nešto novo, nešto drugačije, međutim s vremenom ljudi postaju umorniji od svega i stalno ponavljanje sličnih poruka ih čini nervoznima - komentirao je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" dr. sc. Božo Skoko, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Napominje da u nekim skandinavskim državama mediji ne komuniciraju dnevni porast broja oboljelih kako ne bi stvarali paniku.

Veće povjerenje "klasičnim" medijima

Kada gledamo cijeli proces od početka krize do sada mediji su, kaže Skoko, zasigurno odigrali pozitivnu ulogu, a svi koji su tražili pouzdanu informaciju, obraćali su se, kaže, klasičnim medijima.

- Na društvenim je mrežama zavladao potpuni kaos. Tamo je svatko kreator i svatko može širiti neistine. Oni koji su se oslanjali na društvene mreže, bojim se da su se izgubili u bespućima brda dezinformacija - smatra Skoko.

Dr. sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kazao je kako je bilo nekoliko postupanja policije po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog stvaranja javnih profila na društvenim mrežama.

No, po njegovom mišljenju, ono što nedostaje je interpretacija - cijelo se vrijeme "forsiraju" brojke. a ne stavljaju se, kaže, u kontekst. Također je vrlo važno, dodaje, i to što se premalo bavimo drugim temama, koji su se također aktualizirale.

- Prirodno je da je pandemija u prvom planu ali se moramo izboriti i za druge teme koje su važne za razvoj društva i njegovu opstojnost - poručuje.

Začarani krug u komunikaciji

Božo Skoko
 upozorava da novi mediji po njegovu mišljenju ne stvaraju dijalog niti jačaju komunikaciju u društvu već stvaraju pojedine skupine istomišljenika koji međusobno sve manje komuniciraju.

- Društvene mreže su napravljene tako da nam približavaju sve one koji misle isto kao i mi, pa nam se čini da je cijeli svijet na našoj strani i kada vidimo suprotnu tezu, iščuđavamo se. S druge strane, društvene mreže zarađuju više kada imaju provokativni materijal koji izaziva diskusije i verbalni sukob - upozorava i dodaje kako moramo biti osviješteni i kritični da bismo prepoznali što je prava, a što lažna informacija, vidjeti tko manipulira nama, tko nam nešto podvaljuje. Citirao je Andrića koji je rekao kako "nije budala onaj tko ništa ne čita, već onaj tko vjeruje svemu što pročita".

Kanižaj napominje kako je vrijeme da naučimo da ono što nam prvo dođe kroz društvene mreže, obavezno treba provjeriti, bez obzira iz kojeg izvora dolazi. Naglašava i koliko su u tom procesu ugroženi mladi.

- Različite ciljne skupine, različiti članovi publike, različito će percipirati krizu i ne možemo promatrati po sebi. Mladi, naša djeca, percipiraju to na svoj način, ranjiviji su i zapravo su velika žrtva cijele ove situacije. Kroz medijsku pismenost moramo naučiti mlade da sami prepoznaju poruke koje nisu provjerene, kako bi i sami postali akteri u tom medijskom prostoru - smatra.

Reguliranje društvenih mreža - nemoguća misija

Kada je riječ o radikalizaciji, Skoko smatra da je reguliranje društvenih mreža prava nemoguća misija. Tanka je granica među cenzure i nepuštanja neprimjerenih sadržaja djeci ili mladima, smatra i naglašava da ćemo imati dugotrajnu borbu za koju trenutno nema jednoznačnih rješenja.

Kanižaj navodi da je temeljno pitanje identitet - važno je znati tko su ljudi s kojima se dopisujemo kroz virtualni prostor. Jer kada autor potroši nekoliko sati da bi napisao tekst koji je afirmativan, želi pokrenuti neke promjene u društvu i nakon toga ima "deset hejtera koji se naslažu jedan za drugim, oni ruše njegov autoritet, ali i poništavaju poruku koju je htio poslati, čak i šalju drugu, posve krivu". Smatra da komentare ne treba zabraniti jer su oni potrebni, ali svakako ih treba regulirati.

- Radi dobrobiti javnog prostora, nezaštićenih, ranjivih, ne možemo se složiti da ćemo kao društvo tolerirati nasilje. Sloboda govora treba biti prisutna, ali dokle god ona ne ugrožava slobodu drugoga, dok ne poništava drugu osobu, dok ne povređuje njegovu emocionalnu i fizičku dobrobit. To su kriteriji za kvalitetan javni dijalog, a mi nažalost do sada nismo puno radili na tom području i sada beremo plodove toga. Vrlo je teško preko noći riješiti problem, zato treba biti sustavna reakcija na nekoliko razina - poručuje.

- Svjedoci smo da se u zadnje vrijeme komentari zlorabe, imamo puno anonimnih komunikatora, potpuno lažnih profila, zasigurno i plaćenih komentatora i to stvara komunikacijski kaos. Definitivno se mora znati identitet onoga koji komentira i on mora preuzeti odgovornost, stajati iza svojih riječi -  slaže se Skoko.

Rasprava između premijera i predsjednika - izuzetno loša poruka

Kanižaj smatra da zajedno kao društvo moramo pokušati stati na loptu i krenuti jednim posve novim putem jer nasilje i govor mržnje nisu od jučer u našem društvu.

- Imamo jedan glavni diskurs koji se nameće u javnom prostoru i ne šaljemo dobar primjer. Kako ćete očekivati da će učenik u školi poštivati svoju učiteljicu ako na toj razini vidimo takvo nepoštivanje, upitao je.

- Moramo osvijestiti da su  nositelji javnih dužnosti u zemlji na neki način uzori, primjeri, modeli ponašanja i ako nam predsjednik i premijer svojim načinom komunikacije neće davati taj uzor, tko će onda - dodaje Skoko i naglašava kako je iznimno važno da njih dvojica to i shvate.

Na početku je, kaže, možda i bilo simpatično, ali kada to prijeđe na razinu vrijeđanja, više zasigurno nije dobro. Naglašava da su zadnjih 10-tak godina sve popularnije populističke izjave i u Saboru, a nažalost te izjave nalaze mjesto u medijima. Može se i tome stati na kraj, smatra, spominjući primjer Ivana Vilibora Sinčića "koji je bio zvijezda u našem medijskom prostoru, a vrlo brzo je ignoriran u Europskom parlamentu".

- Moramo početi s nekim radikalnim potezima ako sami nositelji odgovornih javnih dužnosti neće u tome dati iskorak - poručuje Skoko.

Smatra da smo se previše razmahali s temom o radikalizaciji kao da je to najveći naš problem a ne reforme, Covid i slično.

- Isticanjem radikalizacije na takav način s virtualnim borbama nećemo puno postići. Vlastitim primjerom, vraćanjem dijaloga, uvažavanjem sugovornika, otvorenošću... Ako dobivamo loše primjere iz vrha, ljudi će, naravno, pustiti svoje najniže strasti - zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!