Šimović o zdravstvu: Reformske mjere ne mogu brzo dati rezultate

Kriza uzrokovana pandemijom COVID-a stvorila je još veći pritisak na zdravstvene sustave, čime su još više došli do izražaja izazovi s kojima se suočavaju. Kako tomu doskočiti i stvoriti održiv i otporan zdravstveni sustav pokušao je objasniti Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na konferenciji "Budućnost zdravstva" u organizaciji američke gospodarske komore u RH. 

Što se tiče financija, budućnost više nije toliko neizvjesna. Znamo da treba svake godine dodatnim sredstvima sanirati zdravstvo. Nažalost, dugovi se generiraju iz mjeseca u mjesec. Na mjesečnoj razini 250-300 milijuna kuna novog duga se stvara u hrvatskom zdravstvu. Dominantan je dug bolnica, ali dobar dio je i dug HZZO-a prema ljekarnama, istaknuo je Šimović. 

Dugovi u zdravstvu i financiranje zdravstva

- Dugi niz godina, čak od samostalnosti, imamo učestale sanacije, koje su posljednjih godina sve učestalije. U prosjeku imamo jednu sanaciju godišnje. Prošle godine smo imali dvije, tri. Za očekivati je da ćemo koncem ove godine imati jedan rebalans i u tom rebalansu će biti jedan dio namijenjen zdravstvu, naglasio je. 

- Zbog COVID krize problemi na površinu isplivali su malo brže nego inače i ne može se više koristiti kao opravdanje za gomilanje novih dugova. Dugovi su postojali i prije, samo je sad taj proces malo ubrzaniji. Rastu novi troškovi koji prije nisu postojali. Trenutni dug, registriran, to prati HGK, je oko 3,5 milijarde kuna bolničkog duga plus 1.900.000 kuna duga HZZO-a prema ljekarnama. Plus dani plaćanja probijaju sve zakonske rokove, ističe. 

- Tu još imamo dugove koji se ne knjiže. Imate dug zdravstvenih djelatnika koji imaju tužbe za krivo obračunate sate itd., gdje su ishodi izvjesni da će tu biti dodatnih oko 2 milijarde dodatnog duga. Tako da je sama procjena duga dosta teška, rekao je.

- Bitno je osigurati dodatno financiranje. Na razini zdravstva nedostaje minimalno 3 - 4 milijarde kuna godišnje, da se ne bi generirali novi dugovi, ne govorimo o rješavanju starih. To bez dodatnih izvora financiranja nećemo moći postići, tvrdi. 

- Reformske mjere koje se najavljuju ne mogu u kratkom vremenu dati rezultate, a pogotovo nema prostora za neke uštede. Danas je toliko tehnologije. Medicina rapidno napreduje i to košta. O uštedama teško možemo govoriti. Možemo govoriti o kvalitetnijim ishodima liječenja za uslugu koju plaćamo. Ne plaćamo malo. Kad se pribroje iznosi koje dodajemo za sanaciju Hrvatska nije toliko ispod prosjeka EU-a, posebno nama sličnih zemalja, kazao je. 

Dodao je da se doprinosi neće povećavati. 

- Rad kao takav je već dovoljno skup i doprinosi na plaću već dodatno poskupljuju trošak radne snage. Uz ekonomsku krizu koja nam predstoji i borbu za svakog zaposlenika to je gotovo nemoguće napraviti. Vjerojatno ćemo sredstva morati potražiti u drugim općim poreznim izvorima prihoda, a čim nekome preotimate dio poreznih prihoda za zdravstvo, nekome morate uzeti ili povećati poreznu presiju. To nitko ne želi ni ne voli, rekao je. 

- Ministarstvo financija sigurno više boli glava, nego ministra zdravstva, poručio je.