Plenković o izmjeni temeljnog ugovora EU-a: Treba stati na loptu

09:35 / 06.05.2022.

Autor: Boris Kanazir/Dnevnik/HRT/IMS/Hina

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Razmišljanja građana i njihovo viđenje promjena nužnih za Europsku uniju bit će dio zaključaka Konferencije o budućnosti Europe koja će uz njezin dan biti predstavljeni sljedeći tjedan u Strasbourgu. I građani Hrvatske dali su svoj doprinos.


Završava Konferencija o budućnosti Europe, tijekom koje su europske institucije istraživale koje izazove i mogućnosti građani vide pred Europskom unijom te kako je učiniti boljom. Hrvatski doprinos predstavlja se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 

Plenković o izmjeni temeljnog ugovora EU-a: Treba stati na loptu

Završna sjednica Konferencije o budućnosti Europe u ponedjeljak Strasbourgu okrunit će cjelogodišnja okupljanja i rasprave s građanima o njihovim idejama o tome kako bi Unija trebala izgledati, a završno izvješće bit će dostavljeno predsjednicima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

- Mi ćemo čuti izvješće u ponedjeljak, raspravit ćemo ga i u Hrvatskoj i na razini Vijeća da li juriti s nekim sazivanjem konvencije koja bi ponovo mijenjala temeljni Ugovor ili dobro promisliti kada je pravi trenutak za takav potez, rekao je premijer na panelu o doprinosu Hrvatske u okviru Konferencije o budućnosti Europe.

Europski parlament izrazio je spremnost za sazivanje konvencije i pokretanje promjene temeljnog ugovora koji je za EU ono što je ustav za nacionalnu državu.

- Mislim da trebamo malo stati na loptu. Stav je hrvatske vlade da u okvirima današnjih ugovora ima dovoljno prostora za napredak, istaknuo je šef vlade.

Plenković smatra da "ako se kroz sljedeće mjesece okolnosti promjene, ako precizno, ali svi zajedno, identificiramo ona područja u kojima je potrebno ići zahvatima u institucionalnu strukturu, a osobito u proces donošenja odluka, tada moramo zajednički vidjeti koja su to precizna područja u temeljnim ugovorima kod kojih bi eventualno bile potrebne modifikacije".

- Manje više je to pozicija svih zemalja koje su manje i srednje veličine i logično da je tako jer imamo optiku u kojoj prenoseći suverenitet, snažeći Uniju našim doprinosom, snažeći sebe i svoje politike želimo da i naš glas unutar EU-a bude snažan, bude ravnopravan i da u konačnici ima važnost, a kada je to potrebno, i bude glas zaštite nacionalnih interesa, kazao je Plenković.

U uvodnom govoru je također kazao da je za Hrvatsku važno da je značajno mjesto u Konferenciji dobila i politika proširenja Europske unije na naše susjedstvo, jugoistok Europe, a posebno na BiH.

BiH je od vitalne važnosti za Hrvatsku, a osobito Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda koji nažalost temeljem postojećeg izbornog zakona to pravo ne može realizirati na pravičan način, rekao je Plenković.

Poručio je da će se Zagreb i dalje zalagati za njihovu jednakopravnost i za promjene izbornog zakona koji neće dovesti do situacije u kojoj su Hrvati preglasani izbornim inženjeringom i gdje iz položaja žrtve, kada dignu glas, mogu postati krivci.

- To je nedopustivo, rekao je premijer.

I zato su naši argumenti, nastavio je Plenković, "uvijek u jednoj suradnoj metodi, metodi argumentacije, tumačenja i komunikacije bili na strani onih čija prava objektivno po postojećim zakonskim propisima nisu jednaka s drugima".

- Tu mislim osobito na teritorij Federacije BiH, kazao je Plenković.

Govoreći o Europi i njezinoj budućnosti kazao je da su u odnosu na 2019. okolnosti u svijetu fundamentalno promijenjene, uključujući najgoru pandemiju u proteklih 100 godina i brutalnu agresiju na Ukrajinu koja je srušila sve temelje međunarodnog poretka i izazvala posljedice za svijet i Europu kakve ne pamtimo od Drugog svjetskog rata.

Istaknuo je da će Hrvatska podržati poseban status Ukrajine te također europsku perspektivu Gruzije i Moldavije.

- Ukrajina je aplicirala za članstvo u EU. Hrvatska će to podržati na način da smo svjesni okvira i realnost što je moguće, a što nije, ali ćemo taj poseban status podržati jer na taj način jačamo i strukturiramo i naš dijalog i podršku zemlji koja trpi agresiju, rekao je Plenković.

- Svjedočimo, rekao je Plenković, velikoj tragediji ukrajinskog naroda i najvećoj energetskoj krizi u nizu desetljeća iza nas, rastu cijena energenata, nafte i plina te posljedično rastu cijena hrane i sirovina.

- Vidimo koliko je ta kriza koju sada živimo produbila i energetsku i klimatsku i prehrambenu krizu, rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, potrebna nam je snažna Europska unija u nesigurnom i nepredvidivom kontekstu globalnih okolnosti.

- Znamo da je aktualna globalna utakmica de facto između autoritarnih režima i demokracije, rekao je Plenković i istaknuo važnost jačanja sigurnosnih i obrambenih segmenata Unije te veće suradnje s NATO savezom, posebice u svjetlu ruske agresije.

Smatra da Uniji treba jedinstvo u klimatskim ciljevima i jedinstvo u energetskoj politici.

Plenković je ocijenio da postupno ukidanje ovisnosti o ruskom plinu treba izvesti na način na tranzicijski period ne bude bez dodatnih poremećaja.

- To je moralan izbor, to je principijelan stav, ali istodobno moramo paziti da su sve te restriktivne mjere poduzete na način koji našim društvima i gospodarstvima omogućuje da funkcioniraju u novim okolnostima i to na financijski i ekonomski održiv način, zaključio je premijer.


Šuica: Građani žele suverenu, snažniju i hrabriju Europu

Šuica je istaknula da se nikada do sada europske institucije nisu toliko otvorile i nisu otvorile toliko prostora za ovako ambiciozan i inovativan dijalog i raspravu o određivanju naše zajedničke budućnosti zajedno s tisućama građana iz svih država članica.

- Kroz ovaj demokratski proces građani su zatražili suverenu, snažniju i hrabriju Europu. Građani žele model koji će biti zasnovan na demokraciji, liberalizmu i demokraciji, ali i ekologiji, kazala je Šuica.

- Došao je kraj procesa konzultacija, rekla je Šuica, te je sada red na nama, na institucijama da ispunimo ono što smo im obećali kad smo pokrenuli ovaj mega projekt, a to je da ćemo njihove preporuke provesti u djelo.

- Prijedloga je 49, a potkrijepljeni su s preko 300 preciznih mjera koje su građani sami zacrtali u izgradnji Europe u kojoj se prepoznaju, rekla je Šuica.

Kazala je da za provedbu velike većine preporuka izmjene Ugovora nisu potrebne te da postojeće odredbe daju dovoljnu podlogu za djelovanje.

- Komisija se nikada nije protivila izmjenama Ugovora, no to nam nije bio osnovni cilj, tek mogućnost ili neophodna posljedica, jer kada govorimo o izmjenama Ugovora radi se o zahtjevnom procesu ne samo izmjena nego i ratifikaciji u svih 27 članica, rekla je potpredsjednika Komisije.

Podsjetila je da je Konferncija imala težak početak i još teži kraj, početak s globalnom pandemijom i na kraju rat u Ukrajini, istaknuvši pritom da je posebice u krizi potrebno promišljanje o budućnosti kako bi Unija iz svih kriza izašla otoprnija.

- Bez otpornosti, naša Unija nije spremna na budućnost, poručila je Šuica.

Izrazila je zadovoljstvo iniciranjem novog modela participativne demokracije koja treba biti u suglasju s predstavničkom demokracijom.

- Tako je europska pripadnost postala naša realnost, rekla je Šuica.

Saborski zastupnik Domagoj Hajduković, koji je sudjelovao u raspravi o svjetskoj ulozi Europe, slaže se s premijerovom najavom da će Hrvatska podržati poseban status Ukrajine te mogućnosti da se Europskoj uniji pridruže Gruzija i Moldavija.

- Mislim da je bitno poslati poruku da i njih vidimo u europskoj obitelji u nekoj doglednoj budućnosti i da zapravo europski projekt nije gotov dok god postoje zemlje i narodi koji dijele naše vrijednosti, koji dijele uvjerenje u demokraciju i koji žele biti dio naše velike europske obitelji, rekao je Domagoj Hajduković, predsjednik Odbora za europske poslove u Hrvatskom saboru.

U Konferenciju o budućnosti Europe uključili su se građani svih 27 zemalja Unije. Raspravljali su o nizu tema - od klimatskih promjena, preko zdravlja i obrazovanja do vanjske politike i sigurnosti. Najvažnije je bilo čuti mišljenje mladih.

- Dokazalo se da mladi u stvari vide budućnost u Europi, pogotovo hrvatski mladi, ali se još uvijek ne osjećaju europskim građanima i tu je ustvari dio posla koji trebaju odraditi europske institucije, odnosno približiti Europu mladima, rekla je Caterina Rende Dominis, predstavnica udruge Mladi u EU, Šibenik.

Promjene se ne mogu očekivati preko noći, ali vodstvo Europske unije prvi put ima jasne pokazatelje kako je njezini građani vide i što očekuju u budućnosti.

Više pogledajte u prilogu Borisa Kanazira:


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!