Konferencija: Povjerenje građana u medije među najmanjima u EU

Povjerenje hrvatskih građana u medije i njihova želja za informiranjem među najmanjima su u EU, a konstruktivno novinarstvo mogući je pokretač pozitivnih društvenih promjena, rečeno je u utorak na konferenciji ''Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo''.

Otvarajući konferenciju, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je istaknula važnost suradnje s Agencijom za elektroničke medije (AEM), organizatorom skupa, na uspostavi platforme s transparentnim podacima o vlasništvu i financiranju hrvatskih medija, a naročito mreže hrvatskih provjeravatelja točnosti informacija (fact-checkera) putem platforme "Točno tako''.

Obuljen Koržinek: Hrvatska mreža fact-checkera prepoznata je i u Europi

- Naša mreža fact-checkera prepoznata je i u Europi kao dobar primjer prakse kojom smo anticipirali ono što je predviđeno Europskim aktom o slobodi medija. U ovom trenutku na europskoj razini raspravljamo i o budućim koracima koji se tiču europskog štita za demokraciju gdje su profesionalni mediji, medijska pismenost, provjera informacija i jačanje otpornosti građana na dezinformacije istaknuti kao prioriteti za čuvanje demokracija', kazala je Obuljen-Koržinek.

Ravnatelj AEM-a Josip Popovac ocijenio je da je ova međunarodna konferencija u Hrvatskoj iznimno značajna jer okuplja znanstvenike i medijske stručnjake koji nude novi model kojim bi se moglo vratiti povjerenje u medije i novinarstvo.

- Temelj svake demokracije je konstruktivan dijalog. U sklopu konferencije bit će predstavljene edicije iz biblioteke "Točno tako bo.ok'' koji pokazuju kako je novinarstvo zapalo u izrazitu destruktivnu fazu. S druge strane, novim pristupom i ponuđenim modelom konstruktivnog novinarstva, mediji mogu postati most između suprotstavljenih i polariziranih strana u društvu, kazao je Popovac.

Zamjenik ravnatelja AEM i voditelj projekta Točno tako Robert Tomljenović predstavio je konstruktivno novinarstvo kao pokretača pozitivnih promjena u društvu te moguću platformu za ostvarenje društvenog dijaloga. 

Tomljenović: Je li novinarstvo otporno na "čelični stisak" društvenih medija i umjetne inteligencije?

- Konferencijom 'Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo' zapravo želimo potaknuti razmišljanje je li sadašnje novinarstvo baš najbolje koje može biti, je li otporno na društvene probleme i negativni utjecaj modernog doba i 'čeličnog stiska' društvenih medija, umjetne inteligencije i algoritama koji nam zapravo određuju o čemu da se informiramo, kazao je Tomljenović.

Istaknuo je i da je konstruktivno novinarstvo važan koncept koji bi trebali usvojiti i vratiti novinarstvo njegovim temeljima; novinarstvu koje će propitivati, analizirati, ali i nuditi konstruktivna rješenja. Kazao je i da je medijima koji su preuzeli model konstruktivnog novinarstva porasla gledanost, slušanost i čitanost, ali naglasio je i kako je povjerenje hrvatskih građana u medije i novinarstvo među najslabijima u Europi.

- Građani se u Hrvatskoj aktivno izbjegavaju informirati. Trebamo se zapitati koja je u tome uloga medija i zašto je palo povjerenje građana u novinarstvo. Zašto u EU hrvatski građani najmanje vjeruju novinarima. Nažalost, dio odgovora leži u medijima, medijskim praksama i uređivanju medija koji su dobrim djelom, ali i previše fokusirani na ''bad news'' i ''click bait'', rekao je.

'Danas ljudi ne trebaju informacije nego nekoga kome vjeruju da ih vodi kroz tu šumu podataka'

- Konstruktivno novinarstvo, kao i srodna praksa tzv. solutions novinarstva, mijenjaju percepciju novinara s jedne strane, što je sve vrijedno da postane vijest, a s druge strane, podižu svjesnost da se upravo kroz kontekst, nijansirano izvještavanje i razgovor mogu uspješnije približiti publici, rekla je Petra Kovačević s zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZG), suorganizatora konferencije ostvarene i u partnerstvu s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI).

- Konferencija je prilika i za hrvatske redakcije da upoznaju korake koji mogu unaprijediti njihovo novinarstvo, a onda i naše društvo, dodala je.

U radnom dijelu konferencije, iznimno posjećena i zapažena predavanja održali su Ulrik Haagerup, dugogodišnji glavni urednik dnevnih novina i informativnog programa javnog servisa u Danskoj, osnivač Constructive Institute i autor knjige Constructive News, te Peter Bro, profesor novinarstva na Sveučilištu Južne Danske i jedan od ključnih istraživača konstruktivnih medijskih praksi u Europi.

- Novinarski posao sada je važniji i teži nego ikad prije. Danas ljudi ne trebaju informacije, nego im treba netko kome vjeruju da ih vodi kroz tu šumu podataka. Kako zadobiti takvo povjerenje? To je najvažnije pitanje, poručio je Haagerup.

- Konstruktivno novinarstvo pristup je kojim se služimo kako bi privukli publiku. Mora se govoriti o problemima, ali treba se fokusirati i na njihovo rješavanje. Važno je naglasiti dobre društvene trendove, a ponekad i potaknuti pozitivne promjene. Istraživanja pokazuju da imamo sve više uspjeha, rekao je Bro.

Dan nakon otvaranja konferencije, u srijedu, slijede specijalizirane radionice namijenjene novinarima i urednicima koji žele primijeniti konstruktivne prakse u vlastitim redakcijama.