Konferencija veleposlanika i konzula, fokus na sigurnosnim izazovima

Prvi dan ovogodišnje konferencije veleposlanika i konzula završio je svečanim primanjem na kojem su domaćini bili premijer Andrej Plenković i ministar Gordan Grlić Radman. Ondje su bili i strani veleposlanici u Hrvatskoj, brojni političari i dužnosnici koji su povezani s diplomacijom. Ni svečano primanje nije prošlo bez poruka vezanih uz rotaciju veleposlanika, za koju je potreban dogovor Pantovčaka i Banskih dvora.

- Drago mi je da smo krenuli s inicijalnim papirom. Drago mi je da je predsjednik Vlade podržao taj inicijalni prijedlog. Radi se o profesionalnim diplomatima, ljudima iz kuće, ili koji su u svakom slučaju vezani uz sustav, izravno ili neizravno. I drago mi je da smo o tome razgovarali i s predstavnikom, to je kolega Miljenić, i da ćemo nastaviti razgovarati kako bismo konačno definirali, konsolidirali listu, rekao je Grlić Radman.

- Nadam se da ćemo ovu rotaciju o kojoj je govorio ministar uspješno kompletirati, da ćemo malo osvježiti snage. Želim zahvaliti svim onim kolegama, poznajemo se dugi niz godina, više od 30-ak godina, koji će stjecajem okolnosti i vremena završiti svoju diplomatsku karijeru. Ovdje zaista odlazi jedan krug sjajnih hrvatskih diplomata koji su godinama pridonijeli aktivnom ostvarenju naših strateških, vanjsko-političkih ciljeva, rekao je Plenković.

Predstavnici Hrvatske u svijetu - veleposlanici, konzuli i vojni izaslanici, okupili su se na godišnjoj redovitoj konferenciji u Zagrebu. 

Utvrđivanje temljenih smjernica diplomatskog djelovanja u vrlo izazovnim međunarodnim odnosima - glavna je tema godišnje konferencije. Razgovaralo se i o sigurnosnim izazovima. No jedna od nepoznanica i dalje je kada će početi rotacija veleposlanika i ostalog diplomatskog osoblja o čemu još traju razgovori Vlade i Ureda predsjednika.

Na svečanom otvaranju bili su i predsjednici Sabora i Vlade, Gordan Jandroković i Andrej Plenković, te nekadašnji predsjednik irske Vlade Bertie Ahern.

Fokus na sigurnosnim izazovima i ratovima u svijetu

Dvodnevni skup, posvećen aktualnim vanjskopolitičkim temama, otvorio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, naglasivši da se konferencija i ove godine održava u kontekstu velikih sigurnosnih izazova – od rata u Ukrajini do sukoba na Bliskom istoku. Poseban gost je bivši irski premijer Bertie Ahern, koji je govorio o svom iskustvu u pregovorima o mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj s tadašnjim britanskim premijerom Tonyjem Blairom.

U radnom dijelu konferencije održavaju se panel diskusije iza zatvorenih vrata. Raspravlja se o otvorenim pitanjima Hrvatske sa susjedima, članstvu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kao i o drugim temama vanjske politike. Konferencija završava sutra, kada će sudionike primiti predsjednik Republike Zoran Milanović, javila je za Dnevnik u podne Mirna Brekalo.

Grlić Radman: Pravedan mir nema alternativu

Na konferenciji hrvatskih veleposlanika i konzula u Zagrebu sudionicima su se obratili ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te bivši irski premijer Bertie Ahern.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman upozorio je kako se u međunarodnim odnosima ne smije težiti isključivo pragmatičnim rješenjima.

– Pragmatična rješenja koja mogu pridonijeti nekakvom miru nisu dobra ako se ne uzme pravedan mir, ako se ne uzme kažnjavanje ratnih zločina. Sve su to izazovi koji su pred nama. Naravno, tu su i gospodarska fragmentacija i trgovinske napetosti, to su problemi koji stoje oko nas, rekao je Grlić Radman.

Ahern: Građani plaćaju cijenu političkog neuspjeha

Bertie Ahern, koji je od 1997. do 2008. bio premijer Irske, podsjetio je na vlastito iskustvo posredovanja u mirovnim procesima, ali i upozorio na globalne posljedice neuspjelih dogovora.

– Danas, 30 godina poslije, nažalost možemo reći da procesi poput Sporazuma iz Osla, koji su proizašli iz nade 1993., mogu propasti s tako razornim posljedicama. Učinak toga vidimo svakodnevno na našim televizijskim ekranima, u slikama Gaze i šire. Upravo obični građani, koji su neizbježno platili krajnju cijenu političkog neuspjeha i nedostatka političke vizije, najviše stradavaju. U slučajevima Hrvatske i Irske, unatoč trajnim izazovima, uspjeli smo postići odgovarajuće sporazume koji uvelike pomažu u održavanju mira, rekao je Ahern.

Podijelio je i svoja iskustva o vođenju mirovnih procesa kada je zajedno s bivšim premijerom Ujedinjenog Kraljevstva Tonyjem Blairom vodio pregovore koji su doveli do zaustavljanja krvavih sukoba u Sjevernoj Irskoj.

- U našem slučaju pokušavali smo zaustaviti 25 godina dugo krvoproliće koje se temeljilo na 400 godina starim podjelama među zajednicama čiji izvor sukoba datira još iz 17. stoljeća. U vašem slučaju, suočavali ste se s izazovom zaustavljanja balkanskih sukoba koji su se razbuktali nakon raspada bivše Jugoslavije i svega onoga što je u tom nasilnom raspletu izašlo na površinu, rekao je.

Jandroković: U izazovnim vremenima diplomacija štiti nacionalne interese

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković uvodno se osvrnuo na složene globalne okolnosti - od ratnih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku te drugih sigurnosnih žarišta, do klimatskih promjena, migracija, ubrzanog tehnološkog napretka, prirodnih katastrofa i zdravstvenih kriza. U tako izazovnim vremenima, u kojima očigledno slabi značaj multilateralizma i međunarodnoga prava, nužno je prilagoditi se, a Hrvatska je kroz povijest dokazala da to zna činiti.

Istaknuo je kako je hrvatska diplomacija uvijek bila snažno angažirana u postizanju svih tih ciljeva te u zaštiti nacionalnih interesa, a sve u funkciji boljitka naših građana. U rastućoj geopolitičkoj nepredvidivosti, pred svim je hrvatskim institucijama, a tako i pred službom vanjskih poslova, zahtjevna zadaća očuvanja tih postignuća i naših vrijednosti - mira, slobode, stabilnosti i vladavine prava, kao preduvjeta nesmetanog gospodarskog razvoja i boljeg života budućih naraštaja.

Osvrnuvši se na brojne međunarodne aktivnosti različitih saborskih odbora i parlamentarnih izaslanstava pri međunarodnim organizacijama, Jandroković je izvrsnom ocijenio suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, dodavši kako je upravo to sastavni dio učinkovite parlamentarne diplomacije.

Podsjetivši na uspješno organizirani Prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme u listopadu 2022. godine u Zagrebu, najavio je i parlamentarni summit Inicijative triju mora koji će se sljedeće godine održati u Hrvatskoj. Uz završnu zahvalu na dugogodišnjoj izrazito kvalitetnoj interakciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatskoga sabora, izrazio je uvjerenje u nastavak takve sinergije dviju institucija i u budućnosti.

Grlić Radman najavio rekonstrukciju diplomatske mreže

Osim globalnih, pred hrvatskom diplomacijom su i domaći izazovi. Uskoro se očekuje rotacija veleposlanika i diplomatskog osoblja, o čemu pregovaraju Vlada i Pantovčak, ali dogovor još nije postignut. Ključna veleposlanstva koja treba popuniti nalaze se u Londonu, Parizu, New Yorku i Vatikanu, gdje poslove trenutno vode otpravnici poslova. Ministar Grlić Radman najavio je i široku rekonstrukciju diplomatskog kadra, s obzirom na to da je dio veleposlanika već stekao ili uskoro stječe uvjete za mirovinu.

Hrvatska veleposlanica u ratnoj Ukrajini poručila je kako posao obavljaju redovito. 

- Mi smo dobili puno uputa za naš daljni rad, ali mislim da tu nema nekog velikog zaokreta jer Hrvatska je od kada je počeo veliki rat u Ukrajini čvrsto stala uz Ukrajinu, rekla je Anica Djamić, veleposlanica Republike Hrvatske u Ukrajini.

O tome hoće li i veleposlanstvo Hrvatske u Ukrajini doživjeti rekonstrukciju, nije htjela govoriti.

I sam ministar vanjskih poslova poručuje da o detaljima i mogućim imenima ne želi, ponajprije kako bi se zaštitio integritet izbora novih kadrova koji bi u budućnosti trebali predstavljati Hrvatsku u svijetu.

U središnji Dnevnik HTV-a javio se Šime Vičević koji je rekao kako se vode razgovori o čak 89 diplomatskih pozicija na razini između ministarstva vanjskih poslova i Ureda predsjednika Republike.

- Ministarstvo je do sad izradilo inicijalni dokument koji sadrži prijedloge svih 89 pozicija, a ministar Grlić Radman nada se da bi uskoro moglo doći do formiranja takozvane zajedničke liste i to zajedno s uredom predsjednika. Što se tiče Pantovčaka, dosad je iz Ureda predsjednika stigao jedan uzvratni dokument koji sadrži otprilike 20 imena. No treba reći da je taj podatak javnosti prošlog tjedna otkrio premijer Plenković koji je ponovio svoje stajalište da je za dosadašnju blokadu rotacije zaslužan predsjednik Milanović. On se posljednjih mjeseci i nije toliko često oglašavao o ovoj temi, no podsjetit ću da je u lipnju utvrdio upravo suprotno za razliku od premijera Plenkovića, naime za opstrukciju imenovanja veleposlanika prozivao je upravo njega, rekao je Vičević.

Kako god bilo brojni akteri koji se bave vanjskom politikom slažu se da bi Hrvatskoj u ovim trenucima trebala jedna čvrsta, jedna stabilna diplomatska mreža s obzirom na vrlo nestabilnu geopolitičku situaciju.