Konferencija "Zelena budućnost grada": Zelena obnova mora biti prioritet

Urbane sredine neotporne su na klimatske promjene, a u svijetu tri od pet stanovnika živi u gradovima. Zato je zelena urbana obnova gradova prioritet svake odgovorne javne politike, istaknuto je na konferenciji "Zelena budućnost grada", koju je organiziralo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Kućanstva su najveći potrošači energije u Hrvatskoj i troše 50 posto ukupne energije, stoga je zelena urbana obnova prioritet odgovorne javne politike na nacionalnoj i lokalnoj razini u kontekstu klimatskih promjena, istaknuto je na konferenciji "Zelena budućnost grada 2.0".

- Klimatske promjene kao što smo svi svjesni su nažalost tu, one su sve izraženije i nepredvidljive, ali isto tako svjedoci smo šteta koje prouzroče poplave, bujice, potresi, rekao je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na konferenciji je navedeno da energetska obnova zgrada doprinosi dekarbonizaciji, štednji energije i jačanju otpornosti gradova na klimatske promjene.

- Kako bismo smanjili potrošnju ugljikovodika i Hrvatsku učinili energetski neovisnom, potrebno je provesti najmanje dvije mjere - koristiti što je moguće više obnovljivih izvora energije i smanjiti potrošnju, rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić.

Bačić je naveo kako brojne projekte energetske i cjelovite obnove zgrada potiče i Europska unija sa značajnim financijskim sredstvima te je u novoj financijskoj omotnici osigurano 2,5 milijarde eura.

Manji segment tog iznosa odnosi se na izgradnju objekata zelene urbane infrastrukture u jedinicama lokalne samouprave, a koje se ovakvim konferencijama potiču da ulažu u zelenu infrastrukturu kako bi se smanjila potrošnja energije u gradovima i toplinski otoci koji se javljaju uz industrijska i proizvodna središta te tako doprinijelo postizanju postavljenih ciljeva na EU razini.

Kada je u pitanju trošenje sredstava i realizacija projekata koji se financiraju europskim sredstvima, Bačić je naveo kako je Hrvatska u samom vrhu ulaganja u energetsku obnovu zgrada, kako javnih, tako i stambenih, a za što su "zaslužni" i potresi. 

Niz koristi za razne aspekte društva

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić rekao je kako tri od pet stanovnika u Hrvatskoj žive u gradovima te upozorio na to kako su urbana naselja po svojoj strukturi najmanje otporna na klimatske promjene, osobito na ekstremne vrućine, ali poplave.

Naveo je da energetska obnova zgrada i kuća donosi niz koristi koje se protežu kroz različite aspekte društva.

Kućanstvima tako donosi gotovo trostruko smanjenje računa za energiju, a što direktno utječe na njihov raspoloživi dohodak te posljedično na rast potrošnje i gospodarstva.

Ulaganjem u energetsku učinkovitost zgrada podiže se vrijednost nekretnina i produljuje njihova dugovječnost, a energetska obnova zgrada stvara i nova radna mjesta, dok smanjenje potrošnje energije u zgradama smanjuje potrebu za uvozom skupih fosilnih goriva, čime se rasterećuje državni proračun. 

Frka Petešić je upozorio kako se u Hrvatskoj godišnje energetski obnavlja tek 0,8 posto stambenog fonda, no ako se energetska obnova zgrada želi dovršiti do 2050., godišnje se mora obnoviti oko 3,7 posto stambenog fonda.

Kako bi se pojačala otpornost na sve razorniju klimu koja se očekuje do sredine stoljeća, dodao je i kako je potrebno razmisliti o tome da se na razini općina i gradova ulaže do jedan posto proračuna u bolje razumijevanje učinka klimatskih promjena, prilagodbi na njih te u obrazovanje službenika i dužnosnika.

Na konferenciji će također po prvi puta biti predstavljen Registar zelene infrastrukture, novi alat za gradove i općine za unos podataka i praćenje razvoja zelene infrastrukture, te Priručnik za implementaciju strategija zelene urbane obnove izrađen u suradnji Ministarstva i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).