Korbar: Manifestacije na površini nakon potresa atipične su za Hrvatsku

Radi se o jednom školskom primjeru tektonskog loma od velikog naprezanja u gornjim dijelovima zemljine kore, rekao je Korbar.

Geolozi na terenu detaljno proučavaju površinske pukotine kako bi saznali što više informacija o razornom potresu na petrinjskom području. Te podatke uspoređuju sa starim geološkim kartama i dolaze do odgovora - što se točno dogodilo u podzemlju. Hrvatski geološki institut objavio je prve informacije nakon tih izvida. O njima je u Studiju 4 govorio Tvrtko Korbar s Hrvatskog geološkog instituta.

➡️ Posljedice potresa - iz minute u minutu

Na terenu su tri stručna tima, a prije odlaska prethodila je kabinetska analiza podataka osnovne geološke karte. Od prikupljanja podataka iz medija gdje su bitne površinske manifestacije, pukotine, pješčani vulkani, usjedanje terena, pukotine na mostovima i na temelju takve analize timovi su, rekao je Korbar - ekipirani.

Što se dogodilo u unutrašnjosti zemlje, Korbar kaže da su dobili podatke o pružanju tih rasjeda. Ta dva rasjeda su iscrtana na osnovnoj geološkoj karti, a zbog javnosti su pojednostavljena.

- Imamo barem dva pružanja a zapravo i više, jer je radi o jednom školskom primjeru tektonskog loma od velikog naprezanja u gornjim dijelovima zemljine kore. Uslijed naprezanja po osi sjever jug. Imamo lijevi rasjed koji smo nazvali Petrinjski rasjed i desni Pokupski rasjed. Kao što možete vidjeti na geološkim kartama uglavnom se ističu i rasjedi, nisu svi aktivni i zato nije lako odrediti aktivne rasjede i pokazalo se da je karta koju je naš Geološki institut izdao 1987. jako dobro napravljena, jer su gotovi svi rasjedi pukli.

Što je s podzemnim hodnicima rudnika, kaže da se zna gdje su, ali da je to sekundarna pojava, da to nije nešto što bi moglo ugroziti kuće, osim ako ju sagradio odmah iznad toga.

Atipično za Hrvatsku je ističe, bilo gotovo sve.

- Ovakav potres još nismo imali, koji bi izazvao ovakve manifestacije, iako su u svijetu te manifestacije na površini uobičajene. 

Da nije bilo prvog potresa u Petrinji, kaže da bi vjerojatno bilo puno više žrtava. Što se tiče usporedbe zagrebačkog i petrinjskog potresa, zagrebački mehanizam potresa je puno drugačiji i zbog toga je moguće da nije bilo predudara, no time se ističe bave kolege seizmolozi.

- Ljudi kojima je kuća napukla u prvom potresu, vjerojatno su iselili iz te kuće ili otputovali s tog područja i tako spriječili da ih ovaj razorni potres zatekne u tim objektima.

Očekuje li značajnije promjene što se tiče same prirode i prirodnih pojava, kaže da to sve već utječe na ljudske živote. Mogu se primijetiti promjene prirodnih pojava, kao što su primjerice vodotoci, ali je potrebna detaljnija analiza.

- Važno je reći da ovi rasjedi mogu biti vrlo opasni i zato ubuduće treba konzultirati geologe kod velikih infrastrukturnih objekata, zaključuje Korbar.