11:22 / 21.02.2022.

Autor: Studio 4/IMS/HTV/M.B./HRT

Korkut: Zdravstveno osiguranje nitko neće izgubiti

Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a

Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a

Foto: HTV / HRT

Nedavno je objavljeno kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje počinje bitku protiv "lažnih osiguranika". U pripremi su zakonske izmjene kojima će se, nakon 20 godina od ukidanja, vratiti odredba po kojoj nezaposlena osoba ima pravo na zdravstveno osiguranje samo ako je prijavljena na burzu.



Glasnogovornik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Nenad Korkut rekao je u Studiju 4 HTV-a da je zakonom omogućeno da se onaj tko izgubi način osiguranja može izravno javiti HZZO-u, bez prethodnog javljanja u Zavod za zapošljavanje.

Kaže da je velik nerazmjer osoba koje traže posao i onih koji su u HZZO-u prijavljeni kao nezaposleni, kao i da to nisu sve ljudi koji su otišli van, ali ima puno nezaposlenih koji rade po nekoj drugoj osnovi.

Kaže i da je to velik broj ljudi koji ne uplaćuju, a koriste se povlasticama zdravstvenog osiguranja.

Smatra da se to zakonom treba bolje regulirati.

Što je s onima koji su otišli u inozemstvo, a koriste se zdravstvenim osiguranjem u RH?

- Oni su se bili dužni odjaviti u Hrvatskoj. Za neke koji su se, naprimjer, zaposlili u Njemačkoj, dobijemo od te države informaciju da su tamo zaposleni i upit jesu li zdravstveno osigurani. Problem je s ljudima u Irskoj gdje poslodavac nije dužan plaćati zdravstveno osiguranje, rekao je Korkut. 

- Među 300.000 osiguranika sigurno je onih koji više nisu ovdje, ali ima i onih koji su ovdje i koji će, po novom zakonu, morati izabrati način na koji će se osigurati, kazao je i naglasio da zdravstveno osiguranje nitko neće izgubiti. Istaknuo je i da mu je žao što se radi panika zbog toga.

"Često su bolovanja neosnovano duga i medicinski više nisu indicirana"

- U HZZO-u ne volimo izraz "lažna bolovanja", možda je bolje reći "neopravdana bolovanja", kako se ne bi podrazumijevalo neko kriminalno djelo. Često su bolovanja neosnovano duga i medicinski više nisu indicirana. Kuburimo s time niz godina, a COVID je to stavio u prvi plan, rekao je Korkut i objasnio da se s dijagnozom COVID-a ide na bolovanje kao i s bilo kojom drugom dijagnozom. No ako je netko u samoizolaciji zbog kontakta, a nije bolestan, to plaća izravno HZZO. Rekao je i da su troškovi zbog izolacije zbog COVID-a za HZZO dosad iznosili 234 milijuna kuna. 

Sveukupni troškovi vezani za COVID za HZZO su bili oko 4 milijarde kuna

- Na testiranja nam je otišlo oko 1,5 milijardi kuna, na akutna liječenja isto 1,5 mlrd., a cjepiva smo platili oko 610 mil. kn. Tu su i lijekovi koje smo naručivali za Kliniku "Fran Mihaljević", rekao je Korkut.

Zašto u Njemačkoj pada broj bolovanja?

- Mnogi su koristili mogućnost rada od kuće u samoizolaciji, i mi smo na to poticali poslodavce, to je trendu u svijetu, komentirao je Korkut.

Hoće li se povećati kontrole bolovanja?

- Naši kontrolori obilaze liječnike opće prakse redovito, svaka dva do tri tjedna, a izvanredno ako poslodavac sumnja u određeno bolovanje. Sada nam je aktualniji sustav 'Zovi doktora' i HZZO je samo želio pomoći osiguranicima da dođu u kontakt sa svojim liječnicima jer to zna biti jako frustrirajuće. Putem tog sustava samo povratnu informaciju prosljeđujemo doktorima opće prakse, rijetko je bilo neugodnih situacija - oko 30-ak, rekao je Korkut.

Zbog čega Hrvati najčešće idu na bolovanje?

- I dalje su dijagnoze na lokomotornom sustavu najčešće. Tu su i sezonske bolesti, prehlade, gripe, COVID. Na vrhu su i onkološki bolesnici, kao i duševne bolesti, odgovorio je Korkut.

Što se tiče broja pada zaraženih od koronavirusa, rekao je da bi volio da je to tako, ali da treba još vidjeti i da se u svakom slučaju treba cijepiti.

Pogledajte razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!