08:01 / 25.11.2021.

Autor: T.V./HRT

Kovač: Hrvatska igra tamo gdje može igrati i gdje ima interesa

U mreži Prvog

U mreži Prvog

Foto: HTV / HRT

Dolazak Emmanuela Macrona u Zagreb prvi je službeni posjet nekog francuskog predsjednika Hrvatskoj od stjecanja neovisnosti, a direktan povod posjeta je kupnja francuskih borbenih zrakoplova. Dvije zemlje će potpisati novo strateško partnerstvo i njime proširiti suradnju na niz novih područja kao što je gospodarstvo, a Hrvatskoj je na političkom planu važna podrška Francuske za ulazak u Schengenski prostor i eurozonu. 

O prvom posjetu jednog francuskog predsjednika Hrvatskoj, strateškom partnerstvu s Francuskom, potpori te zemlje hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru i eurozoni u emisiji Hrvatskoga radija UMreži Prvog govorili su gosti - bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, direktorica Sektora za međunarodne poslove Hrvatske gospodarske komore Ines Obradović i vojni analitičar sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Robert Barić.

Kovač je istaknuo da je do posjeta došlo zato što su se stekli uvjeti za "jedan sadržajan posjet".

- Tu je u prvom redu ugovor o kupnji francuskih borbenih zrakoplova. I tu ima smisla za dolazak francuskog predsjednika koji će se iduće godine boriti za reizbor, industrija tu ima važnu ulogu, važno im je imati tu potporu. Ovaj je posao za Francusku vrlo bitan. Za Hrvatsku je važno da produbi suradnju s Francuskom, da dobije francusku potporu za ulazak u Schengen i da imamo Francusku kao partnera na području istočne Europe, rekao je bivši ministar vanjskih poslova.

Rekao je kako ćemo odjeke ovog posjeta u Francuskoj vidjeti sutra.

- Danas je bila najava u La Figarou o ovom posjetu u kojem se navodi najava da će Francuska podržati želju Hrvatske da uđe u Schengen te želju hrvatske vlade da se uđe u euro područje. Najavljeno je da će se razgovarati i o poziciji Francuske i Hrvatske o Bosni i Hercegovini, što je našoj zemlji vrlo bitno, objasnio je.

Vojni analitičar Barić kaže da se prvo treba vidjeti što znači strateško partnerstvo.

- Ta se riječ kod nas puno rabi. U međunarodnim odnosima ima jasno značenje - partnerstvo između zemalja koje dijele viziju, ciljeve, načine djelovanja, spremne su dijeliti zajedničku dobit koja proizlazi iz takvog djelovanja, ali i podijeliti rizik i gubitke. S druge strane, Hrvatska često sklapa strateška partnerstva, pa imamo tako strateška partnerstva s Albanijom, Izraelom, Mađarskom, Austrijom, Njemačkom i sa SAD-om. Obično imate dva do tri partnera, a mi ih imamo jako puno. I što je od toga sada ostalo? Pravo je pitanje što Francuska očekuje od ovog partnerstva, rekao je. 

- Treba razjasniti Francuske motive. To je Macronova vanjska i sigurnosna politika od 2017. godine koja je usmjerena na ostvarivanje dva cilja. Macron vidi da se s odlaskom Merkel mijenja situacija s njemačkim vodstvom i on se sada želi nametnuti kao novi vođa EU-a i to na ideji europske strateške autonomije, europske a ne EU-a, na ekonomskom, političkom i obrambenom području. Za to Macron treba saveznike, on je već krenuo prema Italiji i Nizozemskoj po tom pitanju. Ovo s Hrvatskom treba gledati u sklopu francuske strategije prema jugoistočnoj Europi jer je Macron vidio da utjecaj Amerike i Njemačke slabi i pokušava se ubaciti. Nema baš uspjeha u tome. Francuska kroz ovu kupnju želi osigurati da Hrvatska prihvati njegovu ideju europske strateške antonimije, objasnio je.

Prvo treba vidjeti koje mogućnosti imaju pojedine zemlje. Hrvatska nije SAD, nije Kina, nije velika poput Poljske, dakle Hrvatska ima mogućnosti koje ima. Hrvatska igra tamo gdje može igrati i gdje ima interesa, a to je jugoistok Europe, kaže Kovač.

- Iz perspektive starih zemalja članica EU-a, zemalja koje su utemeljile Uniju, postoji mišljenje da su zemlje jugoistočne Europe koje žele pristupiti EU-u male države koje su ekonomski neefikasne i politički nestabilne i da nema smisla da ih se prima u Europsku uniju prije nego što postanu snažnije države. I tu je Francuska jasna. Nama je važno da osiguramo da naše susjedstvo bude stabilno i da pomognemo da se uspostavi takav sustav, posebno u BiH, koji će omogućiti dugoročno dobru ekonomski i drugu suradnje, objasnio je Miro Kovač.

Ines Obradović kaže da su francuska ulaganja u Hrvatsku od 1993. do drugog kvartala 2021. iznosila oko milijardu eura i prvenstveno su bila usmjerena u sektore trgovine i poslovanja nekretninama.

- No ono što nas veseli su pojedina ulaganja u prerađivačku proizvodnu industriju, kao što je automobilsku industriju, ulaganje u proizvodnju materijala za graditeljstvo te u prehrambenu industriju. Takvim se ulaganjima veselimo i nadamo. Oni su trenutačno naš deveti vanjsko-trgovinski partner, ističe Obradović. 

Objasnila je kako je hrvatsko gospodarstvo usko vezano uz gospodarstvo eurozone.

- Te su nam zemlje najvažniji trgovinski partneri, najvažniji ulagači, iz tih nam zemalja dolaze turisti. Ulazak u eurozonu će olakšati posao našim izvoznicima. Također povećava privlačnost Hrvatske kao investicijske zemlje, poručila je.

Barić kaže kako je Schengenska zona u krizi od 2015., ta migrantska kriza je pokazala cijeli niz problema koji su kulminirali zatvaranjem granica tijekom COVID krize.

- Nije dobro što se u medijima piše kako je naš ulazak u Schengen sigurna stvar i da smo već u eurozoni. Eurozona je puno više od pristanka Francuske i tu će Njemačka možda na kraju imati zadnju riječ, ustvrdio je dodavši da nije točno da je Hrvatska glavni partner Francuske na jugoistoku Europe. To je Grčka, rekao je.

Kovač kaže kako je on svjedok koliko je proces nabavke borbenih aviona bio kompleksan proces.

- Na kraju smo se odlučili kupiti francuske avioni i imat ćemo i dalje borbene zrakoplove u Hrvatskoj, nećemo to ugasiti. Neki naši susjedi na tom planu nisu bili toliko uspješni kao mi i ja sam sretan da smo to uspjeli riješiti i da ćemo zadržati tradiciju borbenog zrakoplovstva u našoj zemlji, poručio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!