PNUSKOK: Godišnje u prosjeku 2600 kaznenih djela zlouporabe droga

U posljednje vrijeme Hrvatska bilježi niz velikih zapljena droge, a policija gotovo svakodnevno upozorava na nove krijumčarske rute, metode i opasnosti koje prate organizirani kriminal. Gost u emisiji 'Studio 4' je Mario Kovač, načelnik Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Proteklih dana policija i USKOK objavili su detalje o velikoj akciji protiv krijumčara droge koji su u Hrvatsku uvezli gotovo tonu marihuane. Osim marihuane, pojavljuju se nove vrste droga, često lako dostupne. Djeca i mladi posebno su izloženi rizicima. O tome kako izgleda borba protiv krijumčarenja i zloporabe droga, što sve policija radi i što se još može učiniti, govorio je Mario Kovač, načelnik PNUSKOK-a.

Osvrnuo se na spomenutu nedavnu konfiskaciju velike količine marihuane u Osijeku.

- Kolege iz Osijeka su u ponedjeljak kazneno prijavili tri hrvatska državljana zbog počinjenja kaznenih djela zločinačkog udruženja, počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja u vezi sa nedozvoljenom proizvodnjom i prometom droga te kazneno djelo pranja novca. Njima se u biti stavlja na teret da su u više navrata organizirali krijumčarenje marihuane sa Albanije i Kosova preko Srbije u Republiku Hrvatsku, objasnio je.

- Radi se o nešto manje od 900 kilograma marihuane. Dobar dio te droge, oko 200 kilograma je tijekom kriminalističkog istraživanja i zaplijenjen. Procijenjena vrijednost te droge na tržištu je oko 1.800.000 eura, a kako smo u kriminalističkom istraživanju utvrdili da je dobar dio tog novca, negdje oko 830.000 eura, stavljen u legalne financijske tokove u Republici Hrvatskoj, kazneno su prijavljeni i za kazneno djelo pranja novca, dodao je.

Blagi trend rasta broja kaznenih djela, nema otvorenih narkoscena

Kovač smatra da je stanje u Hrvatskoj što se tiče krijumčarenja i zloupotrebe droga relativno stabilno.

- Mi nemamo otvorenih narkoscena u Republici Hrvatskoj. Unazad par godina bilježimo jedan blagi, rastući trend broja prijavljenih kaznenih djela, broja prekršaja i broja pojedinačnih zapljena droge. Bilo da se radi o onim zapljenama na ulici koje se mjere u gramima pa do ovih velikih zapljena koje se mjere u stotinama kilograma, rekao je.

Godišnje u prosjeku prijave oko 2600 osnovnog oblika kaznenog djela odnosno kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama za koje je odgovorno oko 1150 počinitelja, tvrdi Kovač.

- Ono što bih želio istaknuti je zapravo to naše strateško opredjeljenje u borbi protiv djelovanja organiziranih kriminalnih skupina gdje smo zadnjih godina uistinu napravili jedan znatan iskorak. Samo u zadnje tri godine smo prijavili 555 osnovnih počinitelja koji su djelovali u sastavu različitih zločinačkih udruženja, naglasio je.

Nove tehnologije komunikacije otežavaju posao identificiranja počinitelja

Nove probleme i izazove za tijela zadužena za suzbijanje krijumčarenja i zloupotrebe droga predstavlja općeniti proces globalizacije, smatra Kovač.

- Danas je za nas najveći izazov zapravo globalizacija i sve ono što ona nosi sa sobom. Promet ljudi, roba i informacija nikad nije bio obimniji, nikad nije bio brži, nikad nije bio jednostavniji, rekao je.

Tomu pridonose i nove tehnologije, pogotovo one komunikacijske koje svima nama, pa i ljudima s one strane zakona, omogućavaju sigurnije načine komuniciranja, tvrdi Kovač.

- U takvim okolnostima netko tko se odvaži na organizaciju krijumčarenja droge može to napraviti bez da dođe u bilo kakav fizički kontakt s drogom bilo na izvoru, bilo kod krajnjih dilera i da na taj način zaštiti svoj identitet, što je priličan izazov za nas u smislu otkrivanja počinitelja tih kaznenih djela, objasnio je.

Hrvatska dio tzv. balkanske rute u prometu drogama

Činjenica je da Hrvatskom prolaze razni krijumčarski putovi odnosno da se nalazi na onom što se tradicionalno zove tzv. balkanska ruta kada je riječ o krijumčarenju droga.

- Zahvaljujući svom geostrateškom položaju, Hrvatska je tradicionalno dio te tzv. balkanske rute. Ako govorimo o vrstama droga koje dolaze sa istoka, spominjali smo malo prije krijumčarenje marihuane, koje se tradicionalno odvija iz Albanije prema zemljama zapadne Europe ili određenije čak na područje Republike Hrvatske, rekao je.

- Ako govorimo o heroinu, čiju pojavnost zadnjih godina bilježimo uistinu malu, tranzitna smo zemlja prema zapadu. Ako govorimo o sintetskim drogama, tu smo uglavnom odredišna zemlja budući da se ta sintetska droga najčešće proizvodi u zemljama zapadne Europe i onda biva plasirana na hrvatsko narkotržište, dodao je.

Kokain se isključivo ili gotovo isključivo krijumčari morskim putem iz zemalja Južne Amerike, prvenstveno u velike zapadnoeuropske luke kao što su Hamburg, Rotterdam, Valencia, Gioia Tauro u Italiji ili Pirej u Grčkoj, objasnio je Kovač.

- Naravno, dio te droge završi i u našim lukama. Zasad je dobra okolnost što hrvatske luke, a pogotovo Rijeka i Ploče, nemaju izravnih linija s južnoameričkim državama, ali svjedoci smo kako će kapaciteti Luke Rijeka rasti u budućnosti. Tako da i tu očekujemo jedan veći izazov, zaključio je.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: