Kovač: Zašto su se u Splitu kopirale gadosti nizozemskih navijača?

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je u Studiju 4 da treba istražiti zbog čega su pojedini navijači u Splitu izvikivali antisemitske poruke i jesu li kopirali ponašanje navijačkih skupina iz inozemstva, upozorivši da Hrvatska mora čuvati društvenu koheziju i jedinstvo.

Govoreći o nasilnim prosvjedima u Francuskoj i drugim europskim državama, ocijenio je da Hrvatska zasad nije suočena s jednakom opasnošću, ali da mora voditi računa o integraciji stranih radnika, ravnomjernom razvoju te zaštiti strateških sektora od nekontroliranih stranih ulaganja.

"Francuska je djelomično izgubila autoritet"

Govoreći o stanju u Francuskoj, Kovač je rekao da nezadovoljstvo mladih obrazovnim sustavom postoji, ali smatra da ono samo po sebi ne može objasniti razmjere nasilja.

– Učenici imaju dosta prigovora na obrazovni sustav, na srednjoškolski sustav. Vrlo je kompliciran, morate gotovo biti doktor znanosti da biste znali što točno slušati, koje predmete i koju vrstu mature položiti da biste mogli išta studirati. Ali to nije dovoljno za takvu vrstu nasilnih prosvjeda, rekao je.

Upozorio je na pljačke trgovina i stanje u dijelovima francuskih gradova u kojima, prema njegovim riječima, policija nije prisutna.

– Ljudi koji su na licu mjesta i koji o tome pišu kažu da je država djelomično izgubila kontrolu ili da je izgubila autoritet. To je proces koji traje desetljećima, a sada se još pogoršao, rekao je.

Kovač smatra da su aktualni događaji povezani s djelovanjem radikalne ljevice u Francuskoj.

– Riječ je o ciljanim aktivnostima. Radikalizacija je ciljana, isplanirana i provode je ljudi koji su povezani s ekstremnom ljevicom u Francuskoj, ustvrdio je.

"Treba razmisliti postoji li širi plan"

Osvrćući se i na nemire u drugim europskim državama, Kovač je rekao da treba razmotriti postoji li šire povezivanje ekstremno lijevih elemenata u državama Europe.

Prema njegovu tumačenju, nezadovoljstvo u velikim europskim urbanim sredinama moglo bi se pokušati politički iskoristiti povezivanjem socijalno nezadovoljnih domaćih stanovnika i dijela doseljeničke populacije.

Kovač je pritom iznio tezu da bi cilj takvog djelovanja mogao biti dugoročna promjena postojećeg političkog i društvenog poretka u europskim državama.

– Očito u tim velikim urbanim centrima postoji nezadovoljstvo i netko to nezadovoljstvo ciljano iskorištava, s idejom da se dugoročno promijeni poredak u Europi, rekao je. Francuska, dodao je, tradicionalno ima snažnu „kulturu prosvjedovanja”, koja nerijetko poprima i nasilne oblike.

"Nema dokaza o stranom utjecaju na prosvjede"

Govoreći o mogućnosti stranog utjecaja na aktualne prosvjede, Kovač je naglasio da zasad nema javno iznesenih ozbiljnih optužbi koje bi takvu povezanost potvrdile. Dodao je da postoje sumnje u rusku povezanost s nekim drugim incidentima, poput lansiranja dronova, ali jasno je odvojio te slučajeve od sadašnjih prosvjeda.

Kovač smatra da događaje treba promatrati šire od mogućeg hibridnog djelovanja te ih povezuje s problemima europskog društvenog i sigurnosnog modela.

– Ovo je jedna šira priča. Ovdje nije samo nekakvo hibridno djelovanje, koje će se sigurno jednog dana i utvrditi, pretpostavljam, nego je ovdje pitanje opstanka našeg zapadnog modela, rekao je.

Aktualne nemire opisao je i kao mogući test širenja nasilnih prosvjeda Europom.

Govoreći o mogućim društvenim sukobima, Kovač je spomenuo i scenarije koji se razmatraju za Veliku Britaniju, a temelje se na sukobu interesa političkih elita, doseljeničkog stanovništva i domicilnog stanovništva.

Zaključno je poručio da se Europa, umjesto da se usredotočuje isključivo na probleme drugih država, mora više baviti vlastitim slabostima i sigurnošću. Kao primjer naveo je Kinu i njezin gospodarski rast, uspoređujući ga s problemima s kojima se suočavaju europska društva.

– Mi cijelo vrijeme upiremo prstom u Rusiju, u Kinu, govorimo kako to tamo ne funkcionira, a vidimo da kinesko gospodarstvo raste 4,5%. Mi se gušimo u kaosu. Moramo sada voditi računa o sebi, o sebi ovdje u Europi. Mi ne nadziremo vlastitu sigurnost, zaključio je Kovač.

"Treba istražiti zašto netko u Splitu to radi"

Osvrnuvši se na incidente povezane s navijačima u Splitu, Kovač je rekao da treba utvrditi zbog čega su pojedinci izvikivali antisemitske poruke te je povukao paralelu s ranijim ponašanjem pojedinih navijačkih skupina u Nizozemskoj.

– U Splitu se treba postaviti pitanje i treba istražiti zašto su neki navijači kopirali ludosti i gadosti navijača u Nizozemskoj, rekao je.

Podsjetio je na slučajeve u kojima su navijači u Amsterdamu uzvikivali antisemitske parole te poručio da bi hrvatske nadležne službe trebale utvrditi zbog čega se takvo ponašanje pojavilo i u Splitu.

– Zašto to netko u Splitu radi? Je li to ciljano? To treba istražiti. Pretpostavljam da u Hrvatskoj postoje policijske, obavještajne i psihološke službe koje će istražiti zašto netko to radi i time baca ljagu na Hajduk, Split i Hrvatsku, rekao je Kovač.

"Hrvatska je na periferiji ovih događaja"

Za razliku od nekih zapadnoeuropskih zemalja, Kovač smatra da je Hrvatska zasad na periferiji širih društvenih nemira. Probleme u zapadnoeuropskim gradovima povezuje s velikim socijalnim razlikama i poteškoćama u integraciji dijela doseljenog stanovništva.

Prema njegovim riječima, ljudi koji nisu uključeni u normalno funkcioniranje društva i osjećaju se društveno zapostavljenima mogu postati podložniji radikalizaciji.

– To u Hrvatskoj ne smijemo dopustiti. Nama je potrebna radna snaga, imamo ljude koji ovdje rade, uglavnom svi strani ljudi koji su ovdje i rade, na svu sreću. Ali moramo paziti na svoju koheziju, na jedinstvo u svome društvu, naglasio je.

Dodao je da, unatoč oštrim političkim raspravama, treba očuvati temeljne vrijednosti i društveno jedinstvo.

– Moramo paziti da nam se ne dogodi rastakanje društva. Ali zasad, na svu sreću, ne vidim da ta opasnost postoji, rekao je.

Upozorio na posljedice iseljavanja i neravnomjernog razvoja

Kovač je pritom upozorio i na potrebu ravnomjernog razvoja Hrvatske, posebno u kontekstu iseljavanja i pražnjenja pojedinih dijelova zemlje.

Ako se iseljavanje nastavi, smatra, dijelovi Hrvatske mogli bi ostati bez stanovništva, što bi dugoročno otvorilo pitanje tko će na tim područjima živjeti i raditi.

– Moramo paziti na to kako se razvijamo, da se ravnomjerno razvijamo. Ako budemo i dalje imali iseljavanja, praznit će se neki dijelovi Hrvatske, upozorio je Kovač.

Kovač: Strana ulaganja u strateške sektore treba nadzirati

Posebno je istaknuo pitanje stranih ulaganja u sektore koje smatra strateški važnima za Hrvatsku. Podsjetio je na donošenje zakona koji uređuje strana ulaganja te ocijenio da Hrvatska treba imati učinkovit mehanizam njihova nadzora, posebice kada kapital dolazi izvan Europske unije.

Među strateške sektore ubrojio je bankarstvo, prehrambenu i farmaceutsku industriju te medije.

– U Hrvatskoj u strateškim granama treba imati mehanizam koji je učinkovit kada je riječ o ulaganjima iz inozemstva, posebno iz zemalja izvan EU-a, rekao je.

Kao primjer naveo je rasprave koje su se u Njemačkoj vodile zbog ulaska kineske kompanije u vlasničku strukturu jednog od hamburških lučkih terminala.

– Što je s ulaganjima kod nas u strateškim sektorima? Razmislimo o tome, čuvajmo svoju koheziju. Nemojmo biti naivni, budimo budni, pazimo na sebe, poručio je.

Političke razlike i stranačko nadmetanje smatra legitimnima, ali drži da ne bi smjeli ugroziti temeljnu društvenu povezanost.

– Budimo otvoreni. Imamo različite stranke, borimo se, ali pazimo na hrvatsko jedinstvo i na svoju socijalnu koheziju, zaključio je Kovač.