Kovačević: SOA nije zakazala, novi čelnik mora se konačno imenovati

ero Kovačević u Studiju 4 ocijenio je da SOA nije napravila propust u slučaju opasnog otpada u Lici te da treba ispitati postupanje institucija kojima je dostavila informacije.

Kovačević, koji je govorio i o svojem sudjelovanju u izradi propisa o sigurnosno-obavještajnom sustavu, upozorio je da SOA nije tijelo kaznenog progona te da njezinu ulogu u ovom slučaju treba promatrati u tim okvirima.

Govoreći o informacijama prema kojima SOA o svojim saznanjima vezanim uz opasni otpad u Lici nije izvijestila predsjednika Republike, a takvu obavijest nisu dobili ni predsjednik Sabora ni Vlada, Kovačević je objasnio kako vidi zakonsku ulogu Agencije.

Podsjetio je da je SOA uključena i u područje borbe protiv gospodarskog i organiziranog kriminala, ali da sama ne provodi kazneni progon.

– SOA nije tijelo kaznenog progona. Ona, kad dođe do spoznajnih informacija da je počinjeno kazneno djelo, da postoji sumnja u počinjenje kaznenog djela, te podatke dostavlja organima kaznenog progona, prije svega DORH-u, USKOK-u i policiji, rekao je Kovačević.

Prema informacijama s kojima je, kako je rekao, upoznat, SOA je u ovom slučaju podatke dostavljala tijekom 2022. i 2023. godine, kao i Državnom inspektoratu. Kovačević smatra da činjenica da informacije nisu dostavljene državnom vrhu sama po sebi ne znači da je SOA napravila propust.

– Da su predsjednik države, predsjednik Vlade ili predsjednik Sabora dobili tu informaciju, što oni mogu napraviti nego je proslijediti DORH-u, rekao je.

"Trebali su tražiti posebno izvješće"

Drugo je pitanje, smatra Kovačević, jesu li predsjednik Republike, predsjednik Vlade ili predsjednik Sabora trebali od SOA-e zatražiti posebno izvješće o tome što se dogodilo s informacijama koje je Agencija dostavila nadležnim tijelima.

– Druga je situacija zašto predsjednik države ili predsjednik Vlade ili, recimo, predsjednik Sabora nije tražio od SOA-e posebno izvješće kako i na koji način se postupa s njihovim informacijama o sumnji u počinjenje kaznenog djela, kako organi kaznenog progona taj posao rade. E, to su trebali tražiti, rekao je.

Kovačević je pritom poručio da SOA-u ne bi trebalo uvlačiti u političke prijepore oko tog slučaja.

– Mislim da je neodgovorno od saborskih zastupnika miješati sigurnosno-obavještajnu službu u dnevno-politička prepucavanja. SOA radi profesionalno i nemojmo SOA-u miješati u dnevno-političke situacije, rekao je.

"Organi kaznenog progona i Državni inspektorat nisu odradili ono što su trebali odraditi"

Na pitanje znači li sve to da je u postupanju institucija ipak bilo propusta, Kovačević je odgovorio potvrdno, ali odgovornost nije pripisao SOA-i.

– Napravljen je propust da organi kaznenog progona i Državni inspektorat nisu odradili ono što su trebali odraditi. Jer SOA je imala spoznajne informacije, to im dostavila. E, sad je tu problem i na to se trebamo obazirati, rekao je.

Poručio je da bi nadležne institucije trebale objasniti zašto nakon dobivenih informacija nije učinjeno više.  Neka kažu zašto. Evo, ništa drugo, dodao je.

Pozvao Milanovića i Plenkovića da riješe pitanje čelnika SOA-e

Kovačević se osvrnuo i na pitanje čelnog čovjeka SOA-e te nesuglasice predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko imenovanja.

Naglasio je da to pitanje, prema njegovu mišljenju, nema veze s konkretnim slučajem otpada u Lici te da SOA i dalje funkcionira i profesionalno obavlja svoj posao. Ipak, smatra neprihvatljivim da pitanje čelnika Agencije toliko dugo nije riješeno.

– Meni je drago da je SOA profesionalna služba, da radi zakonito svoj posao. Normalno da ona i dalje funkcionira, ali je neodgovorno ponašanje i predsjednika države i predsjednika Vlade. Dvije godine je prošlo, imamo v. d. načelnika, zamjenik obavlja funkciju šefa SOA-e. To je njihova odgovornost i pozivam ih da naprave konačno ono što moraju napraviti, a to je da imenuju novoga čelnika, rekao je Kovačević.

Kovačević: Rat u Ukrajini prerastao je u totalni rat

U razgovoru se Kovačević osvrnuo i na rat u Ukrajini, za koji smatra da je prerastao u totalni rat u kojem obje strane pokušavaju vojno i ekonomski iscrpiti protivnika.

Iznio je i ocjenu da se, de facto, ali ne i de iure, može govoriti o početku Trećeg svjetskog rata. Takav stav obrazložio je međunarodnom potporom zaraćenim stranama, navodeći na jednoj strani Ukrajinu i NATO, a na drugoj Rusiju te Kinu, Sjevernu Koreju i Iran.

Pritom je naglasio da nema izravnog sukoba Rusije i NATO-a te je upravo to naveo kao razlog zbog kojeg se, prema njegovu tumačenju, ne može govoriti o Trećem svjetskom ratu u pravnom i formalnom smislu. Kovačević smatra i da obavještajne zajednice imaju ključnu ulogu u aktualnom ratu.