Kovačević o sporazumu iz 1996.: Zašto Hrvatska nije naplatila ratnu štetu?

16.11.2026.

08:48

Autor: D.M./HRT

Pero Kovačević
Pero Kovačević
Foto: HTV / HRT

Hrvatska ni 35 godina nakon stradanja Vukovara nije riješila dva ključna pitanja iz Domovinskog rata – naplatu ratne štete i procesuiranje ratnih zločina, upozorio je u HTV-ovu Studiju 4 Pero Kovačević, sudionik Domovinskog rata i član Udruge pravnika „Vukovar 1991.”. Smatra da je izostanak učinkovitih poteza prema Srbiji i Crnoj Gori povijesna pogreška hrvatskih vlasti te da se ta pitanja ne smiju prepustiti zaboravu.

"Pravda koja se čeka više od 30 godina nije pravda"


Govoreći uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Kovačević je istaknuo da Hrvatska, prema njegovu mišljenju, nije učinila dovoljno kako bi naplatila ratnu štetu i osigurala kažnjavanje počinitelja ratnih zločina.


- Pravda koja se čeka 30 i nešto godina nije pravda, poručio je.


Kao primjer naveo je Vukovar i vukovarsko područje, za koje tvrdi da je kazneni postupak pokrenut protiv 1204 osobe, dok je pravomoćno kažnjena 181 osoba. Pozvao se pritom na podatke Državnog odvjetništva iz prošle godine. Kovačević smatra da je riječ o povijesnoj pogrešci hrvatskih vlasti, za koju odgovornost pripisuje političkim vodstvima od 2000. godine do danas.


Ipak, naveo je da posljednjih godina primjećuje određene pomake u otkrivanju sudbine nestalih hrvatskih branitelja, osobito nakon dolaska Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva. Naglasio je, međutim, da ti pomaci nisu dovoljni.

Pero Kovačević

Pero Kovačević

Foto: HTV / HRT

Kovačević: Izravna ratna šteta procijenjena na 32 milijarde eura


Govoreći o razmjerima ratne štete, Kovačević se pozvao na izračun državne komisije prema kojem je izravna šteta nastala tijekom agresije na Hrvatsku procijenjena na oko 65 milijardi tadašnjih njemačkih maraka, odnosno približno 32 milijarde eura. Prema njegovim riječima, neizravna šteta, koja uključuje troškove zbrinjavanja prognanika, gubitak bruto domaćeg proizvoda i prihoda od turizma, procijenjena je na znatno veći iznos.

- Neizravna šteta iznosi čak do 194 milijarde dolara, odnosno 189 milijardi eura, naveo je Kovačević. Upozorio je da je Hrvatska velik dio poslijeratne obnove financirala vlastitim sredstvima, odnosno novcem poreznih obveznika. Smatra da Hrvatska ima pravo zahtijevati naknadu ratne štete te da se to pitanje mora ponovno otvoriti u odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom.


Sporazum iz 1996. i pitanje koje je ostalo neriješeno


Kovačević je podsjetio na Sporazum o normalizaciji odnosa koji su Hrvatska i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija potpisale 1996. Istaknuo je da se u članku 7. tog sporazuma predviđa rješavanje pitanja naknade za uništenu, oštećenu i nestalu imovinu te dodao: "Hrvatska diplomacija nikada nije poduzela učinkovite mjere da se taj sporazum provede".


Posebno je otvorio pitanje odnosa s Crnom Gorom, smatrajući da je Hrvatska trebala snažnije iskoristiti diplomatske i europske pregovaračke mehanizme kako bi zatražila naknadu dijela ratne štete. Kovačević je pritom kritizirao ono što smatra dvostrukim mjerilima u međunarodnoj politici.


- Podržavam zahtjeve da Rusija plati ratnu odštetu Ukrajini i da se procesuiraju ratni zločini ruskih snaga. Ali tražimo da se ista načela primijene i kada je riječ o Srbiji i Crnoj Gori, rekao je. Ocijenio je da Hrvatska ne bi smjela odustati od tih pitanja radi dobrosusjedskih odnosa ili europske budućnosti susjednih država.

Kovačević smatra da Hrvatska ni danas nema dovoljno razvijen politički i pravni mehanizam za sustavno rješavanje pitanja ratne štete i odgovornosti za ratne zločine. Zauzeo se za odlučnije diplomatske aktivnosti i jasniji pristup hrvatskih institucija.

U razgovoru se osvrnuo i na pravomoćnu presudu bivšim čelnicima srbijanske Službe državne sigurnosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću iz 2023. godine. Prema njegovu tumačenju, ta presuda dodatno potvrđuje važnost pitanja odgovornosti za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj.

Zaključio je da se naplata ratne štete i procesuiranje ratnih zločina ne smiju promatrati samo kao pitanja prošlosti, nego kao obveza prema žrtvama i njihovim obiteljima.

Više pogledajte u videoprilogu:

Zašto Hrvatska nije naplatila ratnu štetu?

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!