Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u emisiji Intervju tjedna, istaknuo je kako se još uvijek ne zna za veliki dio članova sindikata koliko će im plaća rasti, za znanstveno i neznanstveno osoblje rasti.
13.01.2024.
11:45
Autor: V.K./Intervju tjedna/HR/HRT
Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u emisiji Intervju tjedna, istaknuo je kako se još uvijek ne zna za veliki dio članova sindikata koliko će im plaća rasti, za znanstveno i neznanstveno osoblje rasti.
- Vlada nije izašla s prijedlogom koeficijenata za bilo koga u javnim službama. Imamo nekakve orijentire u državnim službama pa predviđamo da će se to odnositi i na naše članove, kazao je.
Dodaje kako su cijeli proces i rokovi u kojima se to radi bio je potpuno neprimjeren.
- Plaće su rasle u privredi, inflacija je bila velika i taj porast mora biti velik.Cjelokupni proces je trajao u netransparentnim rokovima, trajao je prekratko i to stvara brigu među članovima što će biti i kako, a stvara e briga i u općoj javnosti, naglasio je.
Ističe kako prije 22. siječnja, kada je ministar najavio sindikatima da će prezentirati cijelu uredbu, njegov sindikat očekuje sastanak u resornom ministarstvu.
- Naš prijedlog prosječnog povećanja po radnim mjestima za koje smo dobili koeficijente, a to su znanstveno-nastavna, suradnička i znanstvena radna mjesta je da plaće rastu oko 20 posto. Vlada nudi 50 posto od toga, rekao je Kroflin.
Sindikat se zalagao za rast plaća kroz osnovice. Vlada često nudi fiksne dodatke nakon čega sindikati reagiraju.
- Mi uvijek ističemo da bi rast osnovica trebao biti osnovni izvor rasta plaća stoga što bi sustav trebao počivati na rastu osnovica, naglasio je.
Dodaje kako bi Vlada trebala poticati kolektivno pregovaranje na što je obvezuju i direktive EU.
- Prošle smo godine imali skroman rast osnovice, kumulativno svega 7 posto, a najveći rast plaća došao je kroz fiksne dodatke od 180 i 60 eura koji su doveli do problema u međuodnosima u različitim razredima radnih mjesta, govori.
Naglašava kako ti dodaci nikako ne bi smjeli nestati te kako će se oni pretočiti u novi sustav koeficijenata no, kako kaže, kada se to pretače u novi sustav koeficijenata dolazi do nelogičnosti unutar odnosa između pojedinih radnih mjesta.
- Mi već godinama imamo degradaciju položaja znanstvenih suradnika i profesora, ali sada je to došlo do točke nakon koje se to više ne može dopustiti, istaknuo je Kroflin.
Zapitao se da ako znanstvenici, sveučilišni profesori i liječnici imati među najvišim plaćama pa tko će ih onda imati.
- Čekamo da Vlada reagira na naše prijedloge i ako reakcija ne bude zadovoljavajuća, te ako stvari ostanu iste, a to je degradirajuće, onda su kod nas sve opcije otvorene, naglasio je.
Pogledajte više u videu:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora