21:03 / 29.03.2018.

Autor: M.M./HRT/Hina

Kroz dijaloge o obrazovanju do konkretnih prijedloga za kvalitetnije obrazovanje u RH

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Hrvatska ima tehnologiju 21. stoljeća, pedagogiju 20., a školski sustav 19. Tako je naše školstvo opisao prvi čovjek obrazovanja u OECD-u Andreas Schleicher na skupu u Zagrebu.
Hrvatska ima tehnologiju dvadeset prvog stoljeća, pedagogiju dvadesetog, a školski sustav - devetnaestog. Tako je naše školstvo opisao prvi čovjek obrazovanja u OECD-u Andreas Schleicher na skupu u Zagrebu.

Na njemu su međunarodni stručnjaci predstavili obrazovne prakse najuspješnijih zemalja, koje bi trebala slijediti i Hrvatska.

Podaci OECD-a pokazuju da naši učenici ne znaju rješavati probleme i ne razmišljaju kritički, a tek jedan od deset profesora zadovoljan je svojim statusom.

Andreas Schleicher rekao je kako su obećavajuća nastojanja Hrvatske da reformira obrazovni sustav tako da bi on bio u službi napretka, a ne prošlosti koja je bila teška.

Na pitanje koja je, po njegovu mišljenju, najslabija točka hrvatskog obrazovnog sustava, Schleicher je odgovorio kako je to fokus poučavanja da učenici memoriraju činjenice i reproduciraju ih, a moderno društvo vas ne pita što znate već što možete učiniti s onim što znate. To je stvarna slaba točka hrvatskog obrazovnog sustava jer je slab kapacitet studenata da kreativno primjene stečena znanja i rješavaju kompleksne probleme. To je, podsjetio je Schleicher, vidljivo i iz PISA istraživanja, pa zato vjeruje da će kurikularna reforma stvoriti bolju povezanost između obrazovnih ustanova i potreba tržišta rada u Hrvatskoj.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ustvrdila je kako se moramo mijenjati jer je iz kompaprativnog izvješća o obrazovnim procesima koje je predstavio Andreas Schleicher vidljivo da Hrvatska zaostaje za svijetom, pa i dalje imamo prenatrpane kurikulume koji odgovaraju prvoj, a ne četvrtoj industrijskoj revoluciji.

Ocijenila je kako je tempo kojim provodimo reformske procese onaj najbrži mogući, te da još imamo dovoljno volje i kapaciteta da reformski procesi budu realni. Divjak je podsjetila da od jeseni počinje eksperimentalna provedba u 72 škole kako bismo stvarno utvrdili što i na koji način treba mijenjati, te kako omogućiti učiteljima i nastavnicima da dobiju potporu u provedbi tih reforma koje se moraju dogoditi.

Uz napomenu kako je istraživanje pokazalo da su hrvatski učitelji jako nezadovoljni, slijedilo je i pitanje je li bila svjesna da će rezultati biti takvi. Divjak je odgovorila da su učitelji ključni čimbenici uspjeha bilo kakve reforme čiji se uspjeh pak uvijek mjeri u razredu. Istaknula je kako MZO posvećuje veliku pozornost radu s učiteljima, a to će biti i glavna zadaća u razdoblju rada u ekspeimentalnim školama.

Kada uspoređujemo položaj hrvatskih učitelja s nekim uspješnim sustavima koji daju puno bolje ishode učenja onda je, istaknula je, vidljivo kako su hrvatski učitelji najnezadovoljniji svojim položajem u društvu, a to nije toliko materijalni status koliko je to njihova percepcija u društvu i kako društvo vrednuje njihov rad.
-

-

Foto: - / PIXSELL

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!