08:44 / 25.01.2018.

Autor: HRT

Krstičević za jaču vojsku, oporba sumnja na uvođenje vojnog roka 'na mala vrata'

-

-

Foto: - / -

Omogućit će se proširenje personalne baze za popunu profesionalnog i pričuvnog sastava oružanih snaga te omogućiti veća operativnost u provedbi zadaće, smatra ministar Krstičević.
Sabor je nastavio sjednicu raspravom o prijedlozima izmjena Zakona o obrani i službi u oružanim snagama. Izmjenama tog zakona propisuje se obveza služenja u pričuvnom sastavu kako bi se istaknulo da je ona stalna, bez obzira na to je li na snazi obveza služenja vojnog roka, ističe ministar obrane Damir Krstičević, koji je i predstavio izmjene zakona.

Krstičević je rekao da želi unaprijediti i nadograditi obrambeni sustav i Hrvatsku vojsku učiniti jačom i spremnijom za buduće izazove, no dio oporbe sumnja da želi 'na mala vrata' uvesti obvezni vojni rok.


Ove godine cilj 20.000 pričuvnika

Izmjenama se propisuje obveza služenja u pričuvnom sastavu, kako bi se naglasilo da je pričuva stalna bez obzira je li na snazi obveza služenja vojnog roka. Pričuvni sastav Oružanih snaga (OS) dijelio bi se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska na nerazvrstanu i razvrstanu.

Lani se odazvalo više od 10.000 pričuvnika i prvi put je provedena vježba od 10 dana, a ove godine nastavit će se s procesom postrojavanja pričuve kako bi se dosegnuo ukupni broj od 20.000, rekao je Krstičević koji se pohvalio i povećanim interesom za dragovoljnim vojnim osposobljavanjem.

Jesu li ovo prvi koraci prema ponovnom uvođenju obveznog služenja vojnog roka, koji je ukinut 2007. godine, upitala je Vesna Pusić (Klub GLAS i HSU) uvjetujući podršku zakonu razjašnjavanjem odredaba zakona koje ocjenjuje kao pripremu terena za postupno uvođenje opće vojne obveze. Ako nas se u tome razuvjeri podržat ćemo zakon, kazala je i kao posebno spornu izdvojila obvezu služenja u pričuvnom sastavu.

Da zakonski prijedlog gura u vojsku ljude koji joj ne žele služiti uvjeren je i Ivan Pernar (Živi zid). On smatra da bi država, ako želi više ročnika, trebala tu službu učiniti atraktivnijom, dati bolje uvjete, naknade, znanja i vještina. Zašto 140 milijuna potrošenih za remont starih MIG-ova nije uloženo u bolji standard hrvatskih vojnika, zašto im nisu povećane plaće i poboljšana hrana, upitao je.


Vojni rok 'na mala vrata' I SDP-ov Franko Vidović sumnja da se pokušava 'na mala vrata' uvesti vojni rok i ocjenjuje kako je riječ o daljnjoj militarizaciji obrambenog i sigurnosnog sustava na štetu civilnog sustava. Iako je pozdravio daljnje razvijanje pričuvnog sastava, upozorio je da bi on trebao služiti isključivo za obranu zemlje, a ne da bude 'dežurni vatrogasac'.

Hrvatska vojska ima tri zadaće, to su obrana, kolektivna sigurnost i pomoć civilnim institucijama, branio se Krstičević. Ne treba politizirati, nama nije namjera militarizacija nego graditi odgovorni sustav u kontekstu vremena, rekao je. Objasnio je i da vojni rok nije ukinut već zamrznut, ali prijedlog zakona uopće se ne bavi tim pitanjem.
Omogućit će se proširenje personalne baze za popunu profesionalnog i pričuvnog sastava oružanih snaga i time omogućiti veća operativnost u provedbi zadaće. U 2017. smo ustrojili veći dio pričuvnih pješačkih pukovnija, a ove godine ostaje nam još ustrojavanje manjeg dijela postrojbi i ono što je najvažnije - odaziv je bio golem, veći od 85 posto, rekao je ministar obrane.

Predloženim zakonom regulira se mogućnost transformacije sadašnjeg Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman u sveučilište  za obranu i sigurnost Dr. Franjo Tuđman kao dio sveučilišne zajednice, dodao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!