11:27 / 26.03.2018.

Autor: S.M./HRT/Hina

Kujundžić: Trebamo solidaran zdravstveni sustav i sačuvati ljudske resurse

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Za biti učinkovit i biti kvalitetan, pratiti svjetske trendove mora se raditi medicina kao i svaki drugi posao na utemeljenim dokazima, odnosno struci, rekao je ministar Kujundžić.
Hrvatski zdravstveni sustav je stabilan i kvalitetan, ali s brojnim poteškoćama, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na konferenciji "Budućnost hrvatskog zdravstva", najavivši da bi rješavanju problema trebali pridonijeti novi zakoni o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, koje treba donijeti ove godine.

Hrvatski zdravstveni sustav je stabilan i kvalitetan. Ima brojne poteškoće, ali na njima treba raditi i ustrajat. Ustrajati znači da treba zadržati ljude u Hrvatskoj, tj. liječnike i sestre, ali i druge koji rade u sustavu zdravstva. Potrebno ga je i financijski stabilizirati i ulagati u nove bolnice koje treba povezivati. Treba i platiti prema kvaliteti i rezultatima, odnosno ishodu liječenja, izjavio je Kujundžić.

Odgovarajući na pitanje o eventualnim mjerama, poput povećanja plaće, liječnicima i medicinskom osoblju kako bi se zaustavio njihov odlazak u inozemstvo, ministar je rekao da na sreću odlazak nije tako velik. Također, postoji realna je opasnost da će Europa koja treba hrvatske liječnike i sestre, nuditi osjetno bolje financijske uvjete. Uistinu se radi na modelu da ljudi ostanu, uključujući i specijalizaciju i edukacije, ali uključujući i to da oni koji rade i koji znaju više da budu bolje i plaćeni, naglasio je ministar Kujundžić.

Na pitanje o pojašnjenju eventualnog poreza na rizično zdravstveno ponašanje, odnosno oporezivanja ponašanja koje bi moglo kasnije dovesti do opterećenja zdravstvenog sustava, Kujundžić je rekao da je sklon zagovarati preventivu. To znači poduzimati mjere da mladi ljudi što manje konzumiraju cigarete, alkohol, hiperkaloričnu hranu i piće te da se ne kockaju.

Hrvatska za zdravstvo izdvaja 700 eura po glavi stanovnika godišnje, a europske zemlje s kojima se želimo uspoređivati 5 do 10 puta više, no malo je toga što se u hrvatskoj medicini ne radi kao u tim državama
, kazao je Kujundžić. Medicina je sve skuplja i svrsishodnija, ali traži novac da bi bila učinkovita, dodao je.

Država prvi put pokrila svoje dugove prema zdravstvu

Istaknuo je i da je ove godine povećano izdvajanje za skupe lijekove sa 700 milijuna kuna na 1,1 milijardu kuna, a država je po prvi puta u 2017. pokrila svoje dugove prema zdravstvenom sustavu, što je rezultiralo padom ukupnih dugova.

Način za uštedu je javna nabava. Pokušavamo oko 30% lijekova i medicinskog materijala nabaviti putem javne nabave gdje vjerujemo da ćemo postići niže cijene, rekao je ministar zdravstva.

Donošenje zakona o obveznom zdravstveno osiguranju sigurno će, dodao je Kujundžić, pobuditi medijske, javne i političke prijepore jer treba jasno odrediti standarde u zdravstvenom sustavu i što država može, a što ne može platiti, i pritom zadržati visoku kvalitetu i sigurnost pacijenata.

S druge strane, kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti u primarnu zdravstvenu zaštitu uvodi se institut ordinacije, kojim se žele definirati prava i obveze liječnika te ih stimulirati da ostanu u primarnoj zaštiti. S tim ciljem raspisan je veliki broj specijalizacija u primarnoj zaštiti. Tu je i 50 specijalizacija iz pedijatrije, s obzirom na nedostatak pedijatara, a njih 32 već je započelo sa specijalizacijom,
izjavio je među ostalim ministar Kujundžić. 

Ministar zdravstva odgovarao je i na pitanja o izradi novoga zakona o pobačaju. Tom je prilikom kazao da će u njegovoj izradi sudjelovati sve zainteresirane strane, pa i Katolička crkva.

Hrvatski pacijent boravi u bolnici 20 posto iznad europskog prosjeka

Na panelu "Kakvo nam zdravstvo treba" sudjelovao je i ministar financija Zdravko Marić koji je rekao kako ima važnijih pitanja za zdravstvo osim samog izdvajanja novaca iz proračuna, poput efikasnosti i razlika u kapacitetima pojedinih regija, dok je prosječni boravak hrvatskog pacijenta u bolnici 20% iznad europskog prosjeka.

Marić je podsjetio i na raspravu o tome treba li HZZO izaći iz Državne riznice, pri čemu se spominjala ušteda od milijardu i sto milijuna kuna, koja se nikad nije dogodila.

Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković smatra da je ključni problem hrvatskog zdravstva novac i nisko izdvajanje po stanovniku, ali je upravo na temelju završetka financijske godine 2017. vidljivo da sustav ne radi nove dugove kada mu država podmiri sav novac za zdravstvenu zaštitu tzv. zaštićenih skupina.

Modernizacija danskog zdravstva

Među predavačima na konferenciji bio je i glavni izvršni direktor organizacije Health Denmark Hans Erik Henriksen, koji je govorio o promjenama u danskom zdravstvenom sustavu, koji je danas među najefikasnijima u svijetu.

Danski je sustav moderniziran prije deset godina, uzimajući u obzir demografske promjene, odnosno sve veći broj starijih osoba, porast broja kroničnih bolesnika i dolazak novih tehnologija. Cilj je bio odgovoriti na to bez da se grade nove bolnice, pa je kroz spajanje njihov broj značajno smanjen, a sve su specijalizirane za određene usluge. Time se željelo zadržati sustav financijski održivim dok istodobno bolje odgovara na potrebe pacijenata, rekao je Henriksen.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!