07:51 / 05.01.2021.

Autor: M.M./Studio 4/HRT

Kuk: Nemamo gustoću seizmološke mreže i propuštamo puno značajnijih podataka

-

-

Foto: - / -

Tlo u Hrvatskoj ne prestaje podrhtavati. Iako je riječ je o slabijim potresima, i oni uznemiruju građane.
Tlo u Hrvatskoj ne prestaje podrhtavati. Iako je riječ je o slabijim potresima, i oni djeluju uznemirujuće na stanovnike Banovine, ali i Zagreba. Seizmolozi budno prate broj potresa i njihove epicentre. A kako je protekla noć, upitali smo seizmologa Krešimira Kuka.

➡️ Dug je put prema obnovi
➡️ Fiket: Mogući potresi i jači od 5 prema Richteru 
➡️ Vlada proglasila katastrofu na potresom pogođenom području

- Imali smo 10-ak slabijih potresa tijekom noći. Najjači se dogodio jutros i magnituda mu je bila 2,9 po Richteru. Gotovo permanentno traje čitava serija potresa što djeluje uznemirujuće na epicentralnom području, rekao je Kuk u emisiji Studio 4.

Istaknuo je kako je normalno da se seizmičnost užeg područja manifestira najviše na užem epicentralnom području, ali da ovako jaka serija može izazvati neke potrese i dalje od samog epicentralnog područja.

- Ne možemo govoriti o domino efektu, ne znači da će biti lančana reakcija, ali je uobičajeno da se potresi javljaju i nešto dalje od epicentralnog područja, rekao je.

Osvrnuo se i na otvaranje rupa na Banovini rekavši kako jedan događaj izaziva drugi.

- Prvo imamo pojavu kada se tlo koje ima čvrstoću pretvara u gotovo tekuću masu i zemlja lagano tone ili se krivi. Drugi efekt je efekt klizišta koja se potresima dodatno aktiviraju, i treći efekt je karakteristika tla, a tamo je tlo močvarno zato ondje i jesu česte poplave. I kad se sve to pomiješa s utjecajem čestih potresa dobivamo 'superpoziciju' svega toga, rekao je Kuk.  

Na pitanje mogu li ovi slabiji potresi biti okidač za eventualni jači potres na zagrebačkom području Kuk je odgovorio da se ne očekuje takav utjecaj.

- Ako govorimo o rasjednim zonama koje nisu direktno povezane, onda pomaci i događanja u jednoj zoni ne izazivaju direktan proces na drugoj. Nekad se zna dogoditi ako imamo potres koji je generiran, u fazi pripreme, tada ga seizmičnost bližeg ili dalekog područja može ubrzati.

Kad je riječ o opremi kojom raspolažu rekao je da je ona moderna i suvremena, ali da je problem u tome što je ima premalo.

- Mi nemamo gustoću mreže i propuštamo puno značajnih podataka koji se događaju.

Osvrnuo se i na izjavu ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da će država uložiti 4,5 milijuna kuna za seizmološku opremu. 

- Dugo se upozoravalo da su potresi naša realnost i sad se pokazalo u najgorem obliku. Prvo što nismo činili je preventiva u protupotresnom graditeljstvu. Svjesni smo da imamo stari tip gradnje i stara naselja. A nažalost naša seizmološka mreža je nedovoljno gusta i ne zadovoljava moderne standarde i na tome treba poraditi.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!