08:39 / 03.09.2018.

Autor: P.F./HR

Kurikularna reforma: Nema recepta, mora se biti kreativan

Ilustracija, foto: Pixabay

Ilustracija, foto: Pixabay

Foto: - / -

Što donosi reforma učenicima, a što nastavnicima, bilo je riječi u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog".
Prvi je dan nove školske godine, kako je najavljivano, najvažnije u posljednjih 20 godina. U 74 škole nastava počinje po novom, eksperimentalnom programu "Škola za život". Što donosi reforma učenicima, a što nastavnicima, bilo je riječi u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog".

Ono što želimo provesti eksperimentalnim programom je promijeniti način počavanja u školama, modernizirati ga, primijeniti nove metode. Želimo kod učenika razviti kompetencije, kritičko mišljenje, različite vještine i stavove koji će im biti potrebni u životu. Sve se mijenja velikom brzinom. Ne znamo koja će zanimanja biti za 20 godina, kojim će se zanimanjima baviti prvašići koji su danas sjeli u klupe. Ne možemo ih više opterećivati sadržajima koje će oni zapamtiti i onda poslije reproducirati, nego moramo raditi na izgradnji njihovih kompetencija za život. Nastavnicima želimo omogućiti da osnaže svoje kompetencije koje im nudimo kroz edukacije, rekla je voditeljica mentorskog tima eksperimentalnog programa Helena Validžić.

Želimo poticati projektni i istraživački rad. To je jedna domena u kurikulumu. Pomoću tehnologije vi danas možete učenicima pokazati procese u prirodi koji su teško objašnjivi riječima te ih možete pokazati preko animacije. Možete koristiti metodu obrnute učionice, gdje učenici jedan dio gradiva savladaju kod kuće, a u školi dolazi do primjene. Snalaženje u digitalnom svijetu danas je  iznimno važno, dodala je Validžić.

Za hrvatski jezik kurikularna reforma znači da se mijenja popis lektire, mijenja se redoslijed lekcija koji je u programu. Raspored više nije književno-povijesni nego tematski, ali još uvijek moramo ostvariti neke književno-povijesne ishode. U jeziku su isto velike promjene, kreće se od morfologije, ide se više na funkcionalnu pismenost, što je dobro. I prije smo primjenjivali digitalne alate u nastavi, skupina u ministarstvu krenula je od pogrešne pretpostavke, podcjenjujuće pretpostavke da mi profesori radimo samo frontalno i u tom smjeru su pogrešno usmjerili edukaciju. Svi smo prošli pedagoške predmete na fakultetima i nismo glupi. Znamo da nije dobro raditi samo frontalno. Profesorima koji nisu savjesni nikakva reforma neće pomoći, rekao je profesor hrvatskog jezika iz 3. gimnazije u Zagrebu Ilija Barišić.

Reforma će ovisiti o učenicima i nastavnicima. Vrištim za reformom u sustavu. Ja sam županijski voditelj, nisam klasični učitelj  u razredu, prošla sam cijelu Hrvatsku i držim predavanja za učitelje na raznim državnim skupovima. Ono što je izostalo u ovoj reformi je što nije cjelovita. Ne možemo pričati o cjelovitoj kurikularnoj reformi ako nemamo inicijalno stanje. Mi zapravo ne znamo da u Slavoniji ima učiteljica u područnoj školi koja ima 13 đaka, sedam ima više od 10 godina i dva su učenika po prilagođenom programu. Ona ujutro dođe, ima e-dnevnik, ali nema internet. Moja škola Pavleka Miškine gdje imamo 30 učenika u razredu, u učionicama koje su po pedagškom standardu kojeg se nitko ne pridržava, a u nju stane 24 učenika, da se pridržava i to bi već bila reforma, rekla je nastavnica u osnovnoj školi Pavleka Miškine u Zagrebu Nikolina Matovina Hajduk.

Ne postoji više niti jedna metoda koju učitelj u hrvatskoj ne zna. Igre uloga, strategija rješavanja sukoba, metoda korak po korak, čitanje i pisanje. Opet je stvar tko hoće, a tko neće. Što se tiče digitalizacije, sad ću voditi treći razred. Moja djeca su u prvom razredu radili Power Point prezentaciju. Ima škola u koje dođem na predavanje, gdje su projektor i laptop kod ravnatelja zaključani i gdje se kolega mora zapisati za korištenje mjesec dana unaprijed. To je škola u centru Zagreba. Definitivno je izostalo inicijalno stanje, dodala je.

Da smo krenuli s analizom inicijalnog stanja, mi bismo vrijeme početka reforme još prolongirali. Mi moramo krenuti. Sreća je da imamo učitelje poput vas, koji su već provodili svoje mini reforme, koji su se i prije usudili raditi drugačije, usudili se biti kreativni, replicirala je Validžić.

Naši su ljudi izrazito kreativni, samo zadanost sadržaja i onoga što se treba raditi s učenicima, to je ono što ograničava kreativnost kod učitelja i to je ono što sada želimo dobiti. Ovi naši priručnici koje naše radne skupine izrađuju u njima nisu gotovi recepti - u njima se nude mogućnosti jer mislimo da učitelji i nastavnici trebaju razvijati i pokazivati svoju kreativnost koju će na taj način razvijati i kod učenika, rekla jer Validžić.

Relativno je bila slaba edukacija profesora, odnosno bila je dobra u smislu da smo upoznati s temeljnim kurikularnim dokumentima. No naglasak je više bio na metodama, ali nedostajalo je malo više konkretnosti u svemu tome. Smatram da ni sami autori kurikula hrvatskog jezika ne znaju kako bi to u praksi trebalo izgledati, što ćemo dobiti nakon četiri godine, kako provesti vanjsko vrednovanje svega toga. Čini mi se da tu ima jako puno nedoumica koje je trebalo razriješiti. Nedostaje primjera gotove prakse, kako bismo se mogli bolje orijentirati. Nedostaje ljudi, nedostaje iskustva, sve se ubrzava do suludih razmjera. Profesori znaju što želimo prenijeti učenicima, oni koji su savjesni uvijek će se pripremiti, a kad imate nesavjesnog profesora, svejedno je koji je program, smatra Barišić.

Mimo svega ovoga moja škola odlično surađuje s lokalnom zajednicom pa smo napravili poučnu stazu u šumi na Šestinjaku za sve zagrebačke škole gdje se gradivo prirode i društva, koje se treba raditi na terenu, može raditi na terenu. Prije pet godina uputili smo mejlove svim školama i obavijestili ih da ne moraju ići na Sljeme i plaćati. Niti jedna se škola nije odazvala. Možda će sada ovom reformom porasti svijest ljudi kao i svijest o tome da mi u sustavu, koji radimo s djecom, da smo jako odgovorni, rekla je Matovina Hajduk.

Dobro je da je reforma počela, treba još puno emisija u kojima ćemo moći reći svoje mišljenje mi koji kritički promišljamo o sustavu, dodala je. Prošla sam 500 natječaja za posao i analizirala vještine koji poslodavci traže za zaposlenika. To su: učiti, kako učiti, znati timski raditi, preuzeti odgovornost, znati se izražavati jezično, govoriti i slušati. Negdje na tragu toga je cilj škole, a cjelovita kurikularna reforma ima još gomilu posla i mora se usmjeriti na mnogo stvari, mišljenja je Nikolina Matovina Hajduk.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!