20:55 / 29.10.2019.

Autor: Nataša Ledić Grgurić/V.K./HRT

Labirint: Dom za razvedene roditelje s djecom

-

-

Foto: - / -

U zemlji sa sve većim brojem rastava, još nismo uredili imovinski status roditelja s kojim djeca nastavljaju živjeti.
U zemlji sa sve većim brojem rastava, još nismo uredili imovinski status roditelja s kojim djeca nastavljaju živjeti. Često se događa da djeca s jednim roditeljem iz obiteljskog doma završavaju na ulici dok se bivši supružnici iscrpljuju dugotrajnim imovinskim parnicama. 

- Kada žena kreće i kada dođe do rastave braka svi kažu bit će teško, ja sam bila spremna na to bit će teško. U biti uvijek negdje dobijete nekakav zid ispred sebe i kada u biti to krene, to je nešto strašno, govori Ana

- Meni je najveći šok u svemu tome reakcija države gdje svi kažu žena je zaštićena, a žena zapravo uopće nije zaštićena uopće, tvrdi Marija.

- U početku sam bila jadna i ogorčena, a sada nakon gotovo tri godine sam izuzetno ljuta na sustav. Sada je prošla ona jedna tuga, žalost, jad. Sada sam ljuta i ne znam kome bi se više obratila da se nešto napravi po pitanju ovakvih situacija, rezignirana je Ana.

Obje ove žene već dugo na sudu vode iscrpljujuću borbu za raskid braka. Pa iako su u svoju odluku odavno sigurne, nakon nje žive u velikoj nesigurnosti.

- Ja sam imala nekakav rok od 15-tak dana da iselim sebe i djecu. Nakon 10-15 dana mi je bivši suprug postavio pitanje kad ću se više iseliti i to pitanje je postavio ispred djece i na moju veliku žalost su to djeca čula, sjeća se Marija.  

Za Marijina bivšeg supruga nije bilo dvojbe vezano za to komu što nakon razdvajanja pripada.

- Potpuno bez ikakvog razgovora moj bivši suprug misli da je to njegovo samo njegovo. Mi zapravo imamo zajedničku štednju, uštedjeli smo svih ovih 11 godina što smo zajedno, govori Marija i dodaje kako je sve je kod njega. Onog trena kad smo se odlučili rastati on je rekao da ja nemam pravo na ništa od svega toga.

Ana je s donedavnim suprugom i djecom živjela u malom stanu. Nakon pokretanja brakorazvodne parnice htjela je riješiti nedoumicu gdje će živjeti.

- S obzirom na to da on ima stambeno pitanje riješeno, a ja sam s djecom ostala u stanu koje je zajedničko vlasništvo, zatražila sam od njega da mi ustupi, potpiše hipoteku na i da  polovicu stana koji je njegov. Međutim, on stalno oteže i to traje sigurno već preko dvije godine. Znači ja ne mogu otkupiti stan, očajna je Ana.

- Podjela bračne stečevine je sudski postupak koji je dug, često je skup za građane i kroz cijelo to razdoblje roditelj koji je u  podstanarskom stanu, osuđen je živjeti u teškim uvjetima. Zakonodavac tu nije ponudio nikakav pravičniji pravni okvir, koji bi imao u fokusu tu djecu, a i te roditelje s kojima djeca nastavljaju živjeti, rekla je Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica.

Ana i nakon tri godine od podnošenja zahtjeva za razvod nema pravomoćnu presudu.

- Još uvijek je na snazi privremena mjera jer djeca nisu dodijeljena kod koga će biti stalno. S kim će živjeti, a kojeg roditelja će povremeno viđati, govori Ana i dodaje kako je razlog tome, što bivši suprug traži psihijatrijsko vještačenje koje  mora platiti sudu 15 tisuća kuna. Tri puta je do sada zatraženo od strane suda da uplati iznos u roku dva tjedna, međutim, od zadnjeg zahtjeva suda je prošlo gotovo nepunih dva mjeseca i dalje se ništa nije riješilo.

Otezanja, odugovlačenja, iscrpljivanja, igranje s ljudskim sudbinama. Vrijeme u brakorazvodnim parnicama djeci ne ide u korist, najčešće ni onom roditelju uz kojeg ostaju. 

- U najvećem broju slučajeva su to majke s djecom, u podstanarskim stanovima, u nemogućim uvjetima. One žele provođenje postupka podijele bračne stečevine brzo, a druga strana, koja se nalazi u pogodnijoj poziciji i kojoj se ne žuri da postupak brzo završi, ističe Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica. 

Marija je na kraju za 20 dana s dvoje djece bila prisiljena iseliti iz stana i naći podstanarski stan.

- Centar nas je pozvao i onda smo pričali o svemu i u vezi tog mojeg iseljenja gdje nisam bila zaštićena. Djelatnice centra su ga zamolile da me ne istjera tako brzo van iz stana, znači da mi da bar 20 dana, govori Marija.

- Centri idu prema onoj stranci koja je razumna i u odnosu na koju se može postići efekt, a ne idu prema onoj stranci koja je nerazumna i koja se nalazi u poziciji moći i koja kaže neću izaći iz stana i točka. Prema njemu i ne idu u smislu  upute ili savjeta, što bi bilo korisno i dobro napraviti u toj situaciji nego prema slabijoj strani, ogorčena je Marija.

Iako financijski iscrpljena, Ana je bila spremna na kompromis i dizanje kredita kako bi supruga isplatila, ali da bi dobila kredit, potrebna joj je njegova suglasnost.

- On je rekao da meni ništa ne želi potpisati i da ga nije briga kakav ću ja kredit dići. Uvjetovao je da djeca budu pola vremena kod mene onda ću ti potpisati, priča Ana.

- Sutkinja koja je vodila tu parnicu, donijela je rješenje da ako se mi ne dogovorimo, da stan ide na javnu dražbu, a to je za mene vrlo nepovoljno jer ja ću od tog stana dobiti vrlo malo ili praktički nešto, s čim neću moći imati ni za početak, ogorčena je Ana.

Najčešće materijalno iscrpljene što zbog samohranog roditeljstva, podstanarstva, i plaćanja odvjetnika - one su često u tim danima i bez alimentacije.  

Sutkinja nije donijela rješenje o plaćanju alimentacije tako da ja u biti cijelo vrijeme, otkad je donesena privremena mjera, to je skoro godinu dana, ne dobivam nikakvu, odnosno djeca ne dobivaju nikakvu naknadu od oca, rekla je Marija rezignirano i dodala da su djeca ta koja moraju mijenjati okolinu i uz stres zbog svega što se desilo, moraju proživljavati da ih je vlastiti otac izbacio iz stana.  Nevjerojatno je da su nezaštićena da se Centar ograđuje od toga.

O tome tko treba ostati u obiteljskom domu nakon razvoda bilo je dosta polemika kada je 2104. predložen Obiteljski zakon.

- Strah nevladinih organizacija koje su imale fokus na ženama, je da bi taj obiteljski dom mogao dovesti do toga da roditelj koji nema stvarnu motivaciju brinuti i skrbiti o djetetu i nikad nešto takvo ne bi zatražio, sada će tražiti jer će mu to osigurati pravo da nastavi živjeti u tom nekakvom obiteljskom životu, naglasila je Bezbradica Jelavić.

U našoj zemlji pojam obiteljskog doma nije definiran. Zato je u mnogim europskim zemljama zakonom točno propisano tko ostaje u zajedničkoj kući ili stanu, a tko iz njega izlazi.

- Imaju ga reguliranog u Porodičnom zakoni Njemačka, Mađarska, Poljska , Slovenija, Srbija. Srbija npr. koja ima to pravo stanovanja uređeno, kaže da dijete i roditelj koji vrši roditeljsko pravo imaju pravo stanovanja u stanu čiji je vlasnik drugi roditelj djeteta, ako dijete i roditelj koji vrši roditeljsko pravo nemaju pravo vlasništva na nekom drugom useljivom stanu, istaknula je odvjetnica.

- Ja sam ipak očekivala da će stati na stranu žene s dvoje djece i da će on biti umoljen da izađe, ako mu se već odlazi iz doma, da on bude taj koji će eventualno iznajmiti neki stan, govori Marija.

- Njemačka ide dalje i određuju ako je bilo nasilja u partnerskoj zajednici i onda svakako, nasilni partner mora izaći van iz stana, predstavljalo li to njemu ili ne predstavljalo poteškoću, govori odvjetnica i dodaje kako Hrvatska to nema.

- Mi nemamo puno odredbi koje bi išle smjerom zaštite roditelja koji živi s djecom pa čak i u situacijama kad je prisutno nasilje u obitelji, rekla je Bezbradica Jelavić.

- Ja mislim da je ovo neka kazna meni. Evo, odlučila si otići pa sada vidi kako ti je. I nitko ne stoji da tu da me zaštiti osim ja sama sebe, naglasila je Marija. 

- Zakonodavac bi trebao stvoriti zakonski okvir koji bi propisivao da roditelj s kojim će djeca stanovati, gdje sud donese odluku da će djeca stanovati s jednim roditeljem, da taj roditelj i ta djeca nastave živjeti u obiteljskom domu koji predstavljaj ili suvlasništvo ili najam ili sličan oblik stanovanja, kako bi se djeci prije svega, a onda i tom roditelju s kojim djeca stanuju, olakšalo nakon razvoda braka, istaknula je odvjetnica.

- Kad se to nešto desi ženi prvo taj emotivni prvi trenutak je iznimno bolan, ali moraš biti zbog djece jak a pritom ti nitko od strane države ne pomogne. Nitko, zaključila je Marija.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!