Labirint: Druga strana zdravstva, apel liječnika

Stanjem u zdravstvu nisu nezadovoljni samo pacijenti, nezadovoljstvo sve češće javno iskazuju i zaposlenici. Iako godišnje guta milijarde, iako su na listama mnogi skupi lijekovi, liste čekanja sve su duže, a ishod liječenja ispod europske razine. Vrsni liječnik Danko Velimir Vrdoljak javno apelira.

- Imate ljubav, imate strast. Ljubav samo nije dovoljna. Ja bi svoj posao radio uvijek, ja drugi posao ni ne znam raditi, ja sam kirurg svaki dan sam u sali, svaki dan s pacijentima i to je zadovoljstvo to vam je neka vrsta ovisnosti koju imate, govori doktor Vrdoljak.

Profesor doktor Danko Velimir Vrdoljak jedan je od najuglednijih liječnika u Hrvatskoj. Prošao je put od ratne kirurgije pa do kirurške onkologije. O stanju u zdravstvu, s one druge, nama manje vidljive strane, govori spremno i posve otvoreno.

- Mi moramo znati da hrvatski građani imaju Ustav koji garantira jednakost svih i pravo na zdravlje, dakle mi ne smijemo biti diskriminirani, dakle ako netko živi u centru grada ili ako netko živi na periferiji u Aljmašu ili na Mosoru, on mora imati jednako pravo na liječenje i pravo na ishode liječenja. Nažalost to nije tako, naglašava prof.dr.sc. Danko Velimir Vrdoljak, pročelnik zavoda za kiruršku onkologiju Klinike za tumore KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu.

A da to nije tako, dobro znaju svi oni udaljeni od velikih bolničkih centara. Nakon smrti malog Gabriela Bebića, mnogo se govorilo o dnevnoj bolnici za stanovnike neretvanskog kraja. No, sve skupa nije daleko otišlo.

- Tek sad se razmatra stvaranje dnevne bolnice u Metkoviću. Trebalo je godinu dana da se reagira. Znate koliko treba za stvaranje dnevne bolnice? Vi to možete improvizirati za dva dana. Ono što je problem je da treba dovesti ljude koji će to raditi. Kako ćete dovesti ljude, to je sad drugi par. Vi imate 70 tisuća nezadovoljnih zaposlenika u zdravstvu, što se vidi svaki dan, govori doktor Vrdoljak.

- Oni su profesora Patrlja uspjeli izbaciti iz Dubrave. Čovjeka koji je radio prvu transplantaciju, digao kirurgiju, naučio mnoge. Jedini redovni sveučilišni profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta, na cesti je, rekao je Vrdoljak i dodao - i tako jednog po jednog, nisu stavili boljeg jer boljeg nema.

- Cijelo zdravstvo je spalo na entuzijazam pojedinaca koji to rade, morate znati da je masa ljudi otišla. Govori se da se puno njih vratilo, što nije istina. Otišlo je 800 ljudi, 1200 ih čeka odlazak, to govorim samo za liječnike, a o medicinskim sestrama da i ne govorim. Na natječajima se danas praktički  nitko ne javlja. Nekada se javilo 100, 200 ljudi na jedno mjesto, danas vi kad raspišete natječaj za medicinsku sestru, vrlo često se ne javi ni jedna, istaknuo je Vrdoljak.

Svi kadrovski manjkovi prelamaju se preko leđa onih koji ostaju u sustavu. Jedan liječnik u Hrvatskoj prosječno odradi 500 prekovremenih sati na godinu. Iako je dopušteni maksimum 250. Radi se preko svih normi.

- Zakon se krši, naravno, jer drukčije ne bi moglo funkcionirati. To je nemoguće unutar satnice koja je dana da se održi sustav što je i nelogično. Ne možete nekakvog kirurga kojemu je smjena završila u osam reći sad u pola operacije ti izađi, doći će drugi. Te su stvari za zdravstvo vrlo specifične i tome se treba prilagoditi, ističe.

- Ako se budemo toga držali, ovaj sustav ne može funkcionirati niti jedan dan, a kamoli tjedan, naglašava Vrdoljak.

Imamo prenapregnuti, a skupi sustav koji se teško održava. S kakvim posljedicama za pacijente, pitali smo doktora Vrdoljaka.

- Kako mogu to osjetiti, pa tako da je Hrvatska pala za 12 mjesta na europskoj ljestvici. Da smo u onkologiji najgori po ishodima liječenja, da nam kvaliteta iz dana u dan evidentno pada jer jedini način kako možete objektivno sagledati, da li vidite kratkoročna ili dugoročna preživljenja koja nam očito nisu dobra. Ogromni su novci potrošeni primjerice u liječenju karcinoma, posebno skupi lijekovi, stalno se spominje da je ove godine milijardu i pol, prošle godine milijardu i pol je, uloženo, ali rezultati su potpuno jednaki. U nekim onkološkim ishodima su jednaki kao i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ističe.

- U ovom času mi s najviše novaca nismo napravili ni jedan korak prema naprijed, tako da naše je zdravstvo u lošoj situaciji. Ono u ovom času nije samoodrživo, ono nije učinkovito, ono nije niti pristupačno odnosno dostupno jednako svima, niti se radi na tome. O efikasnosti neću ni govoriti, a najmanje od svega je racionalno, zaključuje doktor Vrdoljak.

Nezadovoljni pacijenti, nezadovoljni zaposlenici. Duge liste čekanja koje postaju sve duže. To je ukratko krvna slika našega zdravstva.

- Činjenica jest da od ZG do Splita imate šest ili 7 urologija, svaki od tih odjela je poluprazan. Zašto ne napraviti jednu koja će biti za tu regiju i automatski dobivate bolje rezultate, govori.

- Ne to ne znači ugasiti bolnice, samo jednostavno redistribuirati broj pacijenata, pacijenti koji idu u bolnice koje se nečim ne bave bolje da ne idu tamo, naglasio je Vrdoljak.

Godinama ponavljamo da je zdravstvo pred kolapsom. Neodrživo, neracionalno. Trenutačni dug od 4,5 milijardi ozbiljan je problem za cijelo društvo. 

- Zdravstvo je u kolapsu samim time što je u bankrotu, vi danas imate dug koji nikad nije bio veći, a s najvećim budžetom koji je jedna administracija odnosno jedan ministar imao u povijesti. Ono što je mi govorimo da su neke bolnice dužne više od 1000 dana, 700 dana, 800 dana nebitno, ono što je bitno je da je zakonski rok 60 dana, govori Vrdoljak.

- I dalje se ništa ne radi, i dalje tonemo, i dalje imamo dug dvadeset milijuna eura mjesečno. Mi kada bi sada pokrili cijeli dug, mi bi za Novu godinu imali milijardu i pol duga, ponovno. Netko će to morati vratiti. Mi građani Hrvatske ćemo to vratiti, zaključuje Vrdoljak.

- To sad je stvar konsenzusa, to je stvar zbilja od nacionalne važnosti. Ovo je apel običnog građanina RH koji želi i mora reći dosta, nije dobro, hajdemo krenuti pravim putem, govori Vrdoljak.