Labirint: Registar za rak imamo, podataka nemamo

Unatoč pozamašnom novcu koji izdvajamo za liječenje, u Hrvatskoj se od karcinoma umire više nego u ostatku Europe. Zašto je to tako? Odgovor bi trebao imati registar u kojem bi trebalo biti zabilježeno svako liječenje - komu je neki lijek pomogao, a komu nije.

Sašinoj supruzi Maji je u srpnju prošle godine dijagnosticiran karcinom desne dojke. Liječenje je započeto na Institutu za tumore u Zagrebu. Konzilijarni tim liječnika u Majinu slučaju, pristupio je liječenju prema novom protokolu. Nalaz krvi i UZV srca, koji su bili uvjet za kemoterapiju, pokazivali su da je sve u redu. Potkraj rujna ove godine Maja je prošla treći ciklus. Činilo se da će i ovaj put sve nuspojave uspješno prebroditi, no Maja je umrla u snu.

- Izvješće o uzroku smrti je kemoterapija, da je smrt prirodna i da je izazvana kemoterapijom, govori Saša.

Nakon Majine smrti Saša želi znati što je kod Maje pošlo po zlu, zašto je nastupila iznenadna smrt. Čime je liječena? Istina o uzroku Majine smrti ne bi pomogla samo Saši. Pomogla bi i u liječenju nekih drugih, budućih pacijenata. Iako Registar za rak imamo, podataka nemamo. Pa tako ne znamo u kojem broju u Hrvatskoj pacijenti umiru tijekom kemoterapije.

- Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo vodi osnovne podatke o epidemiološkom opterećenju rakom u Hrvatskoj, po dijagnozama i regijama. Nemamo te podatke, predlažemo da se obratite nekom od kliničara/onkologa, priopćio je Mario Šekerija, voditelj Odjela za maligne bolesti Registra za rak RH.

- Ne postoji objedinjena baza podataka i odgovor na to pitanje ne može vam nitko dati. Sigurna sam da takvi podaci ne postoje, nemamo bazu podataka u koju će se stavljati imena, odnosno bolesti gdje su pacijenti umrli u tijeku kemoterapije ili kao posljedica kemoterapije. To je  neophodno implementirati, rekla je Vesna Ramljak, voditeljica Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Klinike za tumore i predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska.

Podatke nemamo niti za broj liječenih pacijenata prema protokolu po kojemu je liječena Maja. Doktorica Vesna Ramljak zna, da se u svijetu ovaj protokol već odavno koristi.

"Nemamo pouzdane podatke o učinku terapije u pojedinih bolesnika. Jedna od osnovnih postavki budućeg Nacionalnog plana za borbu protiv raka je kreiranje sveobuhvatne baze podataka u kojoj bi se pokušalo pratiti navedeno", dodaje Šekerija u priopćenju.

U Hrvatskoj godišnje 20.000 ljudi oboli od karcinoma. Usprkos skupim lijekovima i dobroj dijagnostici, imamo visoku stopu smrtnosti. Gdje su uzroci; u kasnom otkrivanju, u neadekvatnom liječenju, nedostupnosti usluge - sve bi te odgovore trebao dati registar. I s vremenom spašavati živote.