16:08 / 04.10.2018.

Autor: HRT

'Lakše torbe ne znače i bolju nastavu'

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Sudionici okruglog stola održanog u HGK upozorili su da reformu obrazovanja očekuje još mnogo posla i da bi njezino prebrzo uvođenje moglo proizvesti velike štete.
Sudionici okruglog stola održanog u HGK upozorili su da reformu obrazovanja očekuje još mnogo posla i da bi njezino prebrzo uvođenje moglo proizvesti velike štete. Okrugli stol organizirala je Grupacija nakladnika školskih udžbenika.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Radovan Fuchs kazao je da Ekspertna radna skupina (ERS) radi u okolnostima loše tradicije da se u hrvatskim reformama uvijek kreće iznova i gubi vrijeme. "Problem je hvatanja rokova, ali reforma je previše ozbiljna stvar", ističe Fuchs koji smatra da je treba postupno uvoditi jer je manja šteta ako se uvodi u četiri ili dva razreda nego ako se sve lomi preko koljena. Fuchs je izlaganje zaključio rečenicom koju je, kaže, izrekao jučer jedan član ERS-a: "Nije hitno što je bitno, niti je bitno što je hitno".

Nakladnici su istaknuli da je završena javna rasprava o prijedlogu Zakona o udžbenicima na koju nisu pozvani njihovi predstavnici. Predsjednik Grupacija Zdenko Ljevak kazao je da su se nakladnici odazvali pozivu te su u kratkom vremenu, na temelju radnih verzija kurikuluma, izradili sve udžbenike za Škole za život. Izrazio je neslaganje s najvažnijim zahtjevom Ministarstva - da udžbenici moraju ima 30 posto manje stranica uz propisanu cijenu udžbenika jer se time, kaže, bitno ograničava kvaliteta udžbenika.

Novinaraka Dora Kršul ocijenila je da na području obrazovanja vlada zbrka, Ministarstvo sve radi "na vrat - na nos, odašilje mnogo informacija od kojih škole nemaju koristi. Upozorila je da "Škola za život" nije cjelovita kurikularna reforma. Previše se forsira krilatica lakših torbi, što može rezultirati lošijom nastavom, kazala je Kršul i zaključila do je teško reći što će biti s reformom sljedeće godine.

Nastavnica hrvatskog jezika u Tehničkoj školi Nikole Tesle u Vukovaru Liliana Radobuljac upozorila je da u sustavu strukovnog obrazovanja vlada nered - u njezinoj školi u tri razreda uče po tri različita pristupa, a u sustavu obrazovanja škole djeluju po sedam različitih modela. Nastavnici se na kraju nađu bez pomoći onih koji kreiraju sustav i najviše se mogu osloniti na svoje kolege, kazala je Radobuljac i zaključila da upravo nastavnike uvijek gleda 25 pari očiju koji traže odgovor.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!