Lani najmanje razvoda u posljednjih 10 godina

U Hrvatskoj je broj sklopljenih brakova, ali i razvoda, drastično pao tijekom pandemije. Dok se prošle godine na brak odlučio gotovo isti broj parova kao u pretpandemijsko vrijeme, broj razvoda u 2022. najmanji je u posljednjih 10 godina.

Brak Silvije i Matana funkcionira već 55 godina. Rastava nikad nije bila tema razgovora. Poseban recept za sreću, kažu, ne postoji. Ipak, vrijedi poslušati savjet para koji se za ruke drži i u svojim osamdesetima.

- Riječ svađa nema mjesta u našem braku, imamo različita mišljenja. Tolerancija, demokracija, kaže Matan.

- Nisam željela nešto previše, uvijek ono što smo mogli, to me zadovoljavalo i to mi je bilo divno, nadovezala se Silvija.

Za nekoliko mjeseci Laura i Maksimilijan postat će muž i žena. Veliku životnu odluku ovaj je par donio već u svojim ranim dvadesetima.

- Što ako više ne želiš biti s njim, onda se moraš rastati i onda je to sve nekako komplicirano, lakše je biti u vezi. Jako puno ih reagira s kaj već, tak si mlada, govori Laura o komentarima na njihovu odluku. 

- Skoro je 50% stopa razvoda braka, pa ako ne funkcionira za 50% ljudi zašto bi funkcioniralo za mene, pita se Maksimilijan. 

Dugoročni trendovi pokazuju pad povjerenja u instituciju braka. Stopa sklopljenih brakova na tisuću stanovnika u EU-u 1964. bila je 8, a u 2019. pala je na 4,3. Stopa razvoda udvostručila se.

Dok je 1964. stopa razvoda bila 0,8, u 2019. je iznosila 1,8. 

U Hrvatskoj je taj broj dosegnuo vrhunac 2016., no otada pada. Prošle godine broj razvoda manji je za gotovo 40% i najmanji je u posljednjih 10 godina.

U 2016. bilo je 7036 razvoda, a u 2022. godini zabilježeno ih je 4454.

Kako te podatke objašnjava sociolog Bruno Šimleša?

- Ili se institucija braka enormno oporavila i razvod je postao još više stigmatiziran, ili je zapravo stvar u tome da je dobar dio ljudi u godinama u kojima se inače razvode zapravo svoju sreću pronašao izvan Hrvatske. Tako da se možda razvode u Dublinu Reykjaviku ili Oslu, kaže Šimleša.

I prije nego što je pandemija zaustavila najvažnije životne odluke diljem svijeta, sve više parova biralo je izvanbračnu zajednicu ili život na odvojenim adresama.

- Današnja djeca se ne odgajaju tako da se npr. cure dobro ožene, nego da budu sretnije, da budu svoje, da nađu dobar posao, dodaje Šimleša.

Svjesni su toga i budući mladenci, još studenti koji rade na pola radnog vremena. Za početak će iznajmiti mali stančić, nadaju se da će uspjeti nešto uštedjeti. 

Straha nema jer sigurni su u jedno. 

- Da ja želim nju voliti bezuvjetno, da ona mene želi voljeti bezuvjetno i da želimo zajedno graditi nešto novo, siguran je Maksimilijan.