Lani u Hrvatskoj umrlo više od 50 tisuća osoba, manje nego u 2024. godini

U Hrvatskoj je u 2025. godini umrlo 50.007 osoba, što je 1.073 manje nego godinu prije. Najčešći uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava, pokazuju prvi rezultati izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Prema podacima Zavoda, od bolesti cirkulacijskog sustava umrlo je 19.852 osoba, odnosno 39,7 posto svih umrlih.

Od novotvorina, odnosno tumora, umrlo je 13.398 osoba, 26,8 posto svih umrlih. Na trećem mjestu su bolesti endokrinog sustava (3.214), na četvrtom ozljede i trovanja (2.644), na petom bolesti dišnog sustava (2.596), dok šesto mjesto dijele duševni poremećaji i bolesti probavnog sustava (po 2.137).

Među pojedinačnim dijagnozama najviše je ljudi umrlo od hipertenzivne bolesti (5.405) i ishemične bolesti srca (5.227), a slijede cerebrovaskularne bolesti (3.541), dijabetes (3.116) te zloćudna novotvorina dušnika, dušnice i pluća (2.960). Deset vodećih uzroka smrti čini 56,2 posto svih umrlih u Hrvatskoj.

Umrlo je 24.940 muškaraca i 25.067 žena, gotovo podjednako, a kod oba spola na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava. Kod muškaraca je pojedinačno najčešći uzrok smrti ishemična bolest srca, a kod žena hipertenzivna bolest. 

Mlađe od 65 godina najčešće ubijaju tumori, ne srce

U dobi od 65 i više godina umrle su 42.952 osobe, odnosno 85,9 posto svih umrlih.

U dobnoj skupini do 64 godine udio umrlih muškaraca (19,8 posto) znatno je veći nego žena (8,5 posto), dok je u skupini 65 i više godina obrnuto, veći je udio umrlih žena (91,5 posto) u odnosu na muškarce (80,2 posto).

Slika uzroka smrti pritom se mijenja s dobi.

U skupini do 64 godine vodeći su uzrok smrti novotvorine, s udjelom od 37,2 posto, dok su bolesti cirkulacijskog sustava na drugom mjestu s 24,2 posto. Nasilne smrti u toj dobnoj skupini čine 12,4 posto svih smrti i treći su po redu uzrok.

U skupini od 65 i više godina odnos se okreće, na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava s 42,2 posto, novotvorine su druge s 25,1 posto, a nasilne smrti čine samo 4,1 posto svih smrti u toj dobnoj skupini.

Nasilne smrti

Zabilježeno je 2.644 nasilnih smrti, odnosno 68,2 na 100.000 stanovnika. Od toga je 1.992 osoba poginulo nesretnim slučajem, najčešće padom (1.160) ili u prometnoj nesreći (313), a slijede ugušenja (99), otrovanja (91) i utapanja (65).

Od posljedica samoubojstva umrlo je 494 osoba, a od posljedica ubojstva 33.

Udio nasilnih smrti u ukupnoj smrtnosti veći je kod muškaraca (6,45 posto, odnosno 84,9 na 100.000 muškaraca) nego kod žena (4,13 posto, odnosno 52,3 na 100.000 žena).

U tablicama uzroka smrti i dalje se posebno prati COVID-19, od kojeg je u 2025. umrlo 168 osoba, 0,34 posto svih umrlih.

Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je samo 0,36 posto, što HZJZ pripisuje dobroj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, bolnicama i zavodima za sudsku medicinu.

Obdukcija je u 2025. bilo 4,9 posto od ukupnog broja smrti, gotovo jednako kao i godinu prije.