08:16 / 11.03.2020.

Autor: V.K./U mreži Prvog/HRT

Lauc: Nije dovoljna udaljenost od jednog metra

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Foto: - / REUTERS

Možemo li spriječiti širenje koronavirusa u Hrvatskoj? Jesu li dovoljne trenutačne mjere? Kako se mogu zaštititi građani te oni koji su poslovno vezani za putovanja?
Možemo li spriječiti širenje koronavirusa u Hrvatskoj? Jesu li dovoljne trenutačne mjere? Kako se mogu zaštititi građani te oni koji su poslovno vezani za putovanja? Bile su to neke od tema u emisiji „U mreži Prvog” urednice Ane Krolo Molnar.

Najnovije informacije o koronavirusu pročitajte ovdje.

Gosti emisije bili su Rok Čivljak iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević”, prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog i sveučilišni profesor, Jure Morović, farmaceut iz Galenskog laboratorija Gradske ljekarne Zagreb, i Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja za cestovni promet pri HGK.

Jučer je potvrđen 16. zaraženi koronavirusom. Čivljak je naglasio kako se to moglo očekivati s obzirom na blizinu Italije te kako je većina osoba koje su dobile infekciju bila u Italiji ili u kontaktu s osobama koje su došle iz Italije.

- U idućim danima možemo očekivati još oboljelih, ali ono što je važno da svi zdravstveni djelatnici razmišljaju o ovoj bolesti u kontaktu s bolesnicima, a građanima poručujem da je važno da se ponašaju prema uputama Zavoda za javno zdravstvo i prvo iskomuniciraju svoju izloženost s liječnicima obiteljske medicine, kako bi se početna evaluacija mogućih izloženosti bolesti obavila telefonom i usmjerilo bolesnike da na pravi način dođu do hitne službe, rekao je Čivljak.

Naglasio je da svi zaraženi imaju blažu kliničku sliku, a hospitalizirani su ponajviše zbog izdvajanja od ostalog dijela populacije, a ne zbog potrebe za bolničkim liječenjem.

Lauc je istaknuo kako je dobro da je toliko ljudi testirano. Važno je da se ne diže pretjerana panika, ali građanima treba reći da budu oprezni zbog novonastale situacije, dodao je.

Čivljak je naglasio kako nema razloga za mišljenje da se u Hrvatskoj trebalo testirati više ljudi te kako je važno da su se detektirali prvi slučajevi i slijedili njihovi kontakti.

Na pitanje trebaju li se zatvoriti granice, Lauc je rekao kako je to političko pitanje.

- One granice koje virusi znaju to su granice između dvije jedinke. Između jedinki postoje barijere gdje se može spriječiti virus da se čovjek ne zarazi. Tu postoje preporuke kojih se mi ne držimo. One govore da moramo držati udaljenost od jednog metra, no nova istraživanja govore da to mora biti 2-3 metra. Druga preporuka je da se ne dira, zato što postoje indicije da bi virus mogao ostati duže na površinama nego što znamo, istaknuo je te dodao kako je sluznica jedna od barijera za viruse, ali zimi grijanjem sušimo zrak i time se suši sluznica pa virus tako može ući u naš organizam.

Vukadinović je naglasio kako su svi profesionalni vozači, od kada se pojavio virus, opremljeni zaštitnim višekratnim maskama, rukavicama i dezinficijensima te imaju upute epidemioloških službi.

Morović je istaknuo kako je Galenski laboratorij, odmah nakon što se pojavio virus, krenuo u proizvodnju vlastitog antiseptika i zaštitnih maski koje su višekratne i perive.

- Problem je kod jednokratnih maski što one nakon pola sata prestanu odigravati svoju zaštitnu ulogu, rekao je i dodao kako će njihove višekratne maske, kada dođu u prodaju, stajati oko 8 kuna.

Koronavirusi su dugo s nama i mnogi smo ih i preboljeli, zato što je nekad i obična prehlada koronavirus, naglasio je Lauc.

- Ako se ne nađe cjepivo, nije za ne vjerovati da će veliki dio populacije doći u kontakt s tim virusom, ali to nije neobično. To se neće desiti odmah, već će se događati kroz duži period, većina nas to neće niti primijetiti, neki će imati zbog toga problema i zato treba spriječiti kapilarno širenje i rastegnuti krivulju obolijevanja, tako da ne obole svi u isto vrijeme i tako će stvar proći bez većih problema, istaknuo je.

Čivljak je rekao kako će se teži slučajevi dogoditi čim bude više zaraženih. Na velikim brojkama zaraženih u Kini, vidi se da svega 15-20 posto zaraženih razvija teške oblike bolesti, a 5 posto razviju takve komplikacije koje zahtijevaju intenzivno liječenje. Istaknuo je kako oko 80 posto oboljelih ima blage simptome bolesti.
-

-

Foto: - / REUTERS

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!