12:38 / 13.01.2022.

Autor: Studio 4/HRT

Psihologinja: U psihičkom smislu, nitko nije ostao neokrznut pandemijom

Pandemija utjecala na psihu

Pandemija utjecala na psihu

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Pandemija korona virusa kojoj se za sada ne vidi kraja traje već više od dvije godine, a za posljedicu ima ozbiljne psihičke probleme koji više nisu bezazleni. Kako se pune COVID odjeli i traži respirator više, tako se pune i ordinacije za psihološku pomoć i terapiju. Medijsko izvještavanje izaziva osjećaj ljutnje kod dijela građana, posebno ako se o pandemiji izvještava senzacionalistički i bez kriterija. Klinička psihologinja Anita Lauri Korajlija u Studiju 4 je rekla kako u Hrvatskoj raste razina depresivnosti, uznemirenosti i stresa, a prema zadnjim ispitivanjima 30 posto ispitanih građana ima teške psihičke smetnje.

Lauri Korajlija smatra da su se te brojke u posljednje vrijeme malo spustile radi relativno povoljnije epidemiološke situacije, no da je upitno što će se dalje događati.

- Sa svakim novim valom te brojke se povećavaju, sve više ljudi ima smetnje depresivnosti i anksioznosti, tako da možemo očekivati da ćemo sad opet imati jedno povećanje psihičkih smetnji. Mislim da imamo dio ljudi koji je već dvije godine u lošem psihičkom stanju, i imamo dio ljudi koji su se prilagođavali. Ono što stalno upozoravamo je da s ovom pandemijom nitko od nas nije ostao neokrznut u psihičkom smislu, velike promjene su se događale, rekla je.

Osim što optimizam rapidno pada, smanjena je i kvaliteta života, a Korajlija ističe kako pacijenti najviše iznose gubitak osjećaja kontrole kao jedan od glavnih problema.

- Taj osjećaj će sigurno kod određenog broja građana dovesti do velikog uznemirenja. Ono što podaci pokazuju da su posebno ugroženi mladi, oni su rizična skupina kao i ljudi koji imaju veliku potrebu za kontrolom, dodala je.

Posve je jasno kako se društvo polariziralo – najprije na one koji su za i protiv cjepiva, a zatim i na one koji prate medije i donose zaključke na temelju stručnjaka, te na dio ljudi koji jednostavno više ne žele slušati o COVID-u, pandemiji i mjerama, a Korajlija ističe kako je to bilo očekivano.

- To je nešto što se zove pandemijski umor, Svjetska zdravstvena organizacija na to upozorava već neko vrijeme. Laički rečeno ljudima je dosta, došlo je do toga da su prestali slušati ikoga i očekivalo se da će zbog toga prestati poštivati epidemiološke mjere i donijeti neka svoja pravila koja će možda biti sasvim suprotna, kaže i dodaje kako se često daju dvosmisleni savjeti koji zbunjuju ljude.

- Cijelo vrijeme se ponavlja kako kliničke slike zaraženih cijepljenih osoba nisu tako teške kao što bi bile da nisu cijepljeni, međutim s druge strane ne znamo još hoće li omikron varijanta mutirati u neku koja će biti puno opasnija. Meni se čini da je teško očekivati da ljudi išta shvate nakon već sad dvije godine ako nemamo ozbiljan stav vodećih ljudi o tome. Komunikacija je dvosmislena, potpuno je nejasno koja je naša strategija u ovoj pandemiji i to i dijelu ljudi sigurno izaziva uznemirenost, zbunjeni su, ne znaju koga više slušati, što treba, a što ne poštivati. Ovaj osjećaj neizvjesnosti i dvosmislenosti je nešto što je potencijalno psihički jako ugrožavajuće. Bila bih potpuno iznenađena da su naš stožer i Vlada odjednom počeli razmišljati o psihičkom zdravlju ljudi pa su odlučili da je za njih povoljnije da nisu u lockdownu – sumnjam da su ti razlozi u podlozi donošenja ovakvih odluka, smatra Korajlija.

Početak godine za mnoge ljude neizvjestan je i po tome što se priča o poskupljenju hrane, energenata, struje i plina. Uz sve to i strah za zdravlje postavlja se pitanje ulazimo li u spiralu negativnih vijesti kojima se teško oduprijeti?

- Mi smo u toj spirali već dvije godine, a početak 2022. nije nekako obećavajući. Ono što znamo je da je financijska nesigurnost jako veliki prediktor psihičkoj uznemirenosti i smetnji, i ljudi koji su bili u financijski nepovoljnijem položaju bili su teže pogođeni epidemijom. To znači da možemo očekivati porast brojki težeg psihičkog zdravlja kod tih ljudi i dalje, naročito jer nam tek slijedi poskupljenje i pad standarda, ističe Korajlija i dodaje kako je velik problem manjak broja psihologa, posebno u školama i centrima za socijalnu skrb.

- Ono što nama u općoj populaciji generalno nedostaje je ozbiljno shvaćanje psihičkog zdravlja – posljednje dvije godine intenzivno se bavimo fizičkim zdravljem, ali zanemarujemo psihičko. Glavni tajnik u Ministarstvu znanosti koji je rekao da škole ne mogu biti klinike i naše zahtjeve za psiholozima u školama doživljavaju kao pokušaj psihologije kao struke da pretvore škole u klinike – to je potpuno pogrešno. Mi upravo suprotno tvrdimo – ako imamo psihologe u školama puno će se moći odraditi unutar tog sustava i djeca neće morati ići dalje u klinike koje nemaju dovoljno psihologa, kaže i dodaje kako podaci pokazuju da je broj psihologa u zdravstvenom sustavu na istoj ili čak manjoj razini kao i za vrijeme rata.

- Nama nedostaje besplatne psihološke pomoći unutar primarne zdravstvene zaštite, nešto što će ljudima biti dostupno, dodala je.

Osim pandemije, stresu su doprinijela i dva razorna potresa u Zagrebu i na području Banovine, a Korajlija ističe kako se glavni problemi ne rješavaju već sve funkcionira po sistemu "gašenja požara".

- Kad nam se pokaže neka velika poteškoća brzo sve rješavamo, ali nemamo strateškog razmišljanja i dobrih planova za sljedećih pet ili deset godina – ako ih i ima nisu uvršteni u financijske planove. Ova pandemija je pokazala što sve unutar svih razina sustava nije dobro. Nažalost, čini mi se da ćemo o tome početi ozbiljnije razgovarati kad nam se počnu događati neke veće tragedije, zaključuje Korajlija.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!