Lažne vijesti - pandemija dezinformacija

Već prva desetljeća 21. stoljeća donijela su nam velika iznenađenja - izbijanje pandemije, a točno prije godinu dana Svjetska je zdravstvena organizacija iskazivala zabrinutost što će se događati s dezinformacijama koja idu paralelno uz pandemiju. O tome kako se nositi s njima govorio je u emisji Dobro jutro, Hrvatska dr.sc. Igor Mikloušić, psiholog.

Infodemija

- Početkom prošle godine, s početkom pandemije pojavila se jedna riječ - infodemija. To je bolest koja zarobi naš um i radi štetu za nas i za cijelu zajednicu tako što u nas usađuje lažne vijesti i tjera nas da ih kasnije širimo. Ljudi koji vjeruju u teoriju zavjere su manje skloni poštivati mjere koje su propisani za sprječavanje bolesti i manje skloni primanju cjepiva - objašnjava doktor Mikloušić.

Motivacija za širenje dezinformacija

Iako postoje i takve tvrdnje, treba reći da se ne radi o nekakvom širenju zla za čovječanstvo, napominje doktor Mikloušić i objašnjava da ljudi dijele informacije sa svojim bliskima u želji da pomognu. Prepričavaju vijesti koji smatraju važnima, ali ne provjere uvijek odakle ta informacija dolazi i što točno govori.

- Loše je što se vrlo često radi o neistini a ona spriječi ljude da se ponašaju u skladu s nekakvim preporukama koje bi im pomogli da zaštite svoje zdravlje. Također je loše i to što ljudi koji vjeruju u teorije zavjere u principu imaju povišenu anksioznost, tjeskobu, depresiju - naglašava.

Teoretičari zavjere imaju uvijek odgovor

Pandemija nas je zatekla nespremne. U ovom trenutku je teško procijeniti što je točno i što nije. I od samih autoriteta smo dobivali drugačije informacije, a kada se naruši povjerenje u autoritet, tražimo informacije gdje god ih možemo naći, posebno kada smo prestrašeni.

- Prvenstveno treba vidjeti koji je izvor informacije, razlikovati senzacionalističke vijesti od onih koji daju objektivnu informaciju, promisliti, provjeriti piše li još netko o tome, kako piše o tome. Prije nego što proširimo informaciju dalje, mogli bi se upitati mislimo li da je to točno, ocijeniti točnost od 1 do 100. Na taj način zaustavljamo emotivni način razmišljanja i vraćamo se u analitički. Samo s tom malom intervencijom smo manje skloni dijeliti neprovjerenu informaciju - savjetuje doktor Mikloušić.

Biti zajedno i biti protiv

Teoretičari zavjere imaju svoju zajednicu, štite svoje interese i pokušavaju "probuditi" ljude koje možda nisu vidjeli "pravo" rješenje - objašnjava doktor Mikloušić. Ali često ako jako duboku zabrazde u neka vjerovanja, naprave stvari koji ih koštaju - obitelj, prijatelja, života, novaca. U toj zajednici ljudi podržavaju jedni druge, vjeruju jedni drugima i zbog toga je jako teško vidjeti da stvari nisu zaista takvi, da je riječ o manipulaciji ili neistini.

Kaos s lažnim vijestima - paralelna opasnost

Gotovo nemoguće je mapirati koliko je različitih vjerovanja koja su opovrgljiva i neistinita kada govorimo o Covidu-19, kaže doktor Mikloušić i nabraja - 5G mreža, tajna društva koja su pokrenula pandemiju, čipiranje cijepljenjem...

- Izravno prozivanje ljudi zbog čega u to vjeruju, suočavanje s time i napadi da su glupi, blesavi teško može donijeti rezultat jer će se čovjek braniti, štitit će svoj dignitet, neće biti otvoren za slušanje. Pozicija autoriteta je jako važna i u komunikaciji prema javnosti je ključno imati nekoga kome ljudi vjeruju.