Lažne vijesti sve uvjerljivije, gotovo ih je nemoguće spriječiti

Slučaj trovanja mineralnom vodom dospio je u javnost nakon masovnog širenja poruka putem društvenih i komunkacijskih mreža. Brojni su građani početkom tjedna primili poruke iz različitih izvora s brojnim upozorenjima o štetnosti Coca Colinih pića. Mnogi su ih prosljeđivali svojim bližnjima pa su se tako poruke masovno proširile, no neke su bile lažnog sadržaja.

Uznemirujuće tvrdnje, različiti izvori.

- Ljudi, dobila sam upozorenje iz bolničkih krugova, pisalo je u jednoj poruci.

- Ovo nam je poslao lik koji radi u Coca-Coli, stoji u drugoj.

- Ovo mi je poslala moja prijateljica iz sanitarne inspekcije, dodaje se u trećoj.

Te su poruke u nekoliko sati obišle Hrvatsku. Jutro poslije provjeravala se istinitost navoda.

Neki stručnjaci smatraju da je širenju različitih teorija kumovala i spora reakcija prozvane kompanije.

Kedžo: Komuniciranje Coca Cole sporo, nemušto, loše i kasno

- Jedan takav brend čiji proračun je veći od nekih država, nije smio, nije smio sebi dopustiti da komunicira na razini kriznog komuniciranja, sporo, nemušto, loše, kasno, a to je onda uvijek podloga. Kad vi radite nešto loše ili nespretno ili ništa ne kažete, uvijek je to podloga za teoriju zavjere, objasnio je dr. sc. Zdravko Kedžo, profesor na Sveučilištu u Dubrovniku.

Bilo je već ovakvih slučajeva u svijetu. Lažne poruke o otmičarima djece prije nekoliko godina u Indiji uzrokovale su masovna premlaćivanja, čak i sa smrtnim posljedicama. Zbog takvih slučajeva radilo se na zaštiti korisnika.

- Whatsapp je zbog toga uveo sigurnosni mehanizam, dakle kad na poruci piše proslijeđeno mnogo puta, zaustavlja širenje i možete je proslijediti samo na jednu osobu. To je signal onome tko se spominje u poruci da je poruka već preplavila neku regiju, u ovom slučaju Hrvatsku tako da znate da imate problem, dodao je Krešimir Macan, komunikacijski stručnjak.

Psihologinja: Poruke se brzo mijenjaju pod utjecajem emocija

Poruke su kružile i za vrijeme pandemije i nakon potresa, kada se išlo toliko daleko da se najavljivao novi potres. Masovno širenje poruka u kriznim situacijama nije neočekivano, kaže psihologinja.

- Jedan, drugi, treći prenosi poruku i kada dođe do desetog, poruka se izmjeni, naprosto zato što svatko uzme neki dio te poruke. To je situacija u kojoj nismo emotivno angažirani. Kada je u pitanju naše zdravlje, kada je u pitanju naša sigurnost, naš život onda takve poruke se još brže mijenjaju pod utjecajem emocija, pod utjecajem straha, pojasnila je Sanda Puljiz Vidović.

'Kada ljudi nešto percipiraju na svoj način, kasnije je to vrlo teško maknuti'

I teško je ući u trag prvom pošiljatelju. A uz umjetnu inteligenciju i današnju tehnologiju, javljaju se i novi problemi, poput generiranja glasovnih poruka.

- Dolazimo također do lažnih fotografija, videa, bilo što, što se može manipulirati. Postoje forenzička istraživanja koja za neke elemente mogu reći je li nešto istinito ili nije. Ali kada govorimo o brzom širenju infromacija, to zapravo nije više toliko relevantno jer ljudi kada dobiju informaciju, kada percipiraju nešto na svoj način, vrlo je teško kasnije tu percepciju maknuti, upozorio je Alen Delić, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.

Lažne vijesti bit će sve uvjerljivije. Gotovo je nemoguće spriječiti ih, a jedini način borbe protiv njih je edukacija građana.