Voda je naš najjači gospodarski adut, ali i najosjetljiviji

Svjetski je Dan voda. Hrvatska je u vrhu europskih zemalja po kubnom metru pitke vode na broj stanovnika. No sve su češći vremenski ekstremi koji umanjuju dostupne količine podzemnih voda pa bi se prema njoj svi trebali puno obzirnije ponašati. Toga su sve više svjesni i Ličani koji leže možda na najvećem hrvatskom rezervoaru pitke vode u vrlo osjetljivom krškom podzemlju.

U plitvičke vrtače slijeva se voda i topi snijeg. No gdje ona zaista završava i kuda sve prolazi, trasirat će markeri.

- S ovim možemo prilično točno odrediti gdje podzemne vode idu u kojem trenutku u kojim hidrauličkim uvjetima na koji izvor i kuda se kreće kojim brzinama i nešto o uvjetima tečenja, rekao je Tihomir Frangen, hidrogeolog Hrvatski geološki institut.

Plitvička jezera sada su puna vode, no klimatske promjene i ovdje ostavljaju posljedice.

- Crna rijeka je konstanta na cijelu godinu, naravno ima nekih oscilacija u izdašnosti, ali na primjer Bijela rijeka se događa, to nam je sada bilo, da gotovo u potpunosti dijelovi presuše, rekao je Kazimir Miculinić, stručni voditelj JU NP Plitvička jezera.

Plitvičke vode izvrsne su kakvoće. Kao i ona u Gackoj.

- Voda je pitka na svim svojim izvorima i svojim tokovima. Slobodno se možete sagnuti i popiti vode devet stupnjeva hladne, rekao je Josip Orešković, rukovoditelj RJ gospodarenje rijekom Gackom.

Ljudi koji žive uz tu bajkovitu rijeku smatraju da se prema vodi ne odnosimo uvijek brižno.

- Malo smo previše bahati prema toj vodi, koristimo je nenamjenski i previše se razbacujemo s njome, smatra Franjo iz Otočca.

- Mi ovdje imamo čisto zdravlje, najčišću vodu koja postoji pa se onako malo razbacujemo, ali koštat će i nas. I nas će klepit po glavi ako se nastavimo ponašati neodgovorno, dodoaje Helena iz Otočca.

Još je jedna lička riječna ljepotica ostala netaknuta svih ovih godina.

- Rijeka Lika je ista samo puno čišća. Puno čišća i hvala bogu da u zahvatu rijeke Like nema neke velike gradnje nekih zagađenja koja bi joj štetila, rekao je Željko Mataija, ribolovac, Gospić.

Struka upozorava da vodom treba pažljivo gospodariti.

- Treba gospodariti s tom vodom racionalno i pametno i treba razmišljati i za buduće generacije koje dolaze. A treba i računati sa tim klimatskim promjenama i prirodnim promjenama koje se događaju, istaknula je Lidija Pernar, voditeljica Vodno gospodarske ispostave za slivove Lika, podvelebitsko primorje i otoci, Hrvatske vode.

Voda je naš najjači gospodarski adut, ali i najosjetljiviji. Znaju to dobro stanovnici Brinja i okolice Korenice koji su lani zbog suše danima bili bez vode.

A drugi naš nacionalni park po posjećenosti - Krka, također je dio golemog vodnog bogatstva Hrvatske. 

Gordana Goreta, stručna voditeljica NP-a Krka u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je da su mjerne postaje duž cijelog toka rijeke Krke, te da je neki srednji godišnji protok duž toka oko 55 metara kubnih u sekundi.

- Svakodnevno pratimo podatke i o vodostaju i temperaturi vode. Analize i studije su pokazale da se u posljednjih nekoliko godina srednje godišnje vrijednosti mijenjaju i to na način da su niže, što je pokazatelj promjena, rekla je Goreta, te dodala da je kvaliteta rijeke Krke vrlo dobra. 

Istaknula je i kako se svaka promjena odražava na živi svijet koji je svojim životnim ciklusom vezan za ili uz vodu.