Liječnici na otocima sve su potrebniji, a gotovo 900 ih odlazi u mirovinu

Hrvatskoj nedostaje 288 liječnika obiteljske medicine, a u sljedećih pet godina gotovo 900 njih odlazi u mirovinu. U manjim sredinama i na otocima zdravstveni sustav sve se više oslanja na liječnike koji su u Hrvatsku stigli iz susjednih zemalja.

Iz Sarajeva na Veli Iž i nakon mirovine

Predsjednik Mjesnog odbora Veli Iž Siniša Kulišić rođen je na otoku i ondje je proveo cijeli život.

- Veli Iž tijekom zime broji svega 250 do 300 stanovnika, a Mali Iž oko 100. Naravno, ljeti je pun pa od turizma žive, rekao je Kulišić.

Na otoku imaju sve što im je potrebno, uključujući liječnike, profesore, osnovnu školu, a u planu je i izgradnja dječjega vrtića. Međutim, veliku važnost pridaje liječnicima.

- Doktor na Ižu nam je sve. Ovdje je stanovništvo većinom u mirovini i doktor je njima sigurnost u slučaju neke potrebe. Kada nema doktora, situacija nije bajna, istaknuo je Kulišić.

Nedavno je iz Sarajeva stigao umirovljeni liječnik obiteljske medicine i specijalist opće kirurgije Luka Pirnat. O preseljenju u Hrvatsku razmišljao je još tijekom pandemije.

- Na Facebooku sam vidio kako je Iž ostao bez doktora. Taman ono što meni treba, rekao je liječnik.

Cijeli radni vijek proveo je u rodnom Sarajevu, gdje se u mirovinu odlazi sa 65 godina. Međutim, "doktor nikada ne može biti u mirovini", kaže.

- Meni je to bez veze kada netko kaže: "Ja sam u mirovini, nisam više doktor." Čuj, nisi više doktor! U početku sam se malo odmorio, ali fali rad, fale pacijenti... Tako se počela rađati ideja i završilo je ovdje, prisjetio se.

U ordinaciji radi i medicinski tehničar Damjan Sutlović, u kojega stanovnici Iža imaju puno povjerenje.

Unatoč tome što je vrlo kratko ovdje, liječnik Pirnat kaže kako je oduševljen otokom.

- Ne znam je li rano da govorim o prvim dojmovima, ali meni je fantastično ovdje, predivno je. Imao sam ponuda da radim u ordinacijama gdje bi bilo od 70 do 120 pacijenata dnevno, i nisam u godinama da to ne mogu, ali ovdje se mogu posvetiti pacijentu, saslušati ga, a oni to ustvari najviše i žele, ispričao je.

- Mislim da će ovo biti na duže staze. Koliko me god mještani budu htjeli gledati, ja ću biti tu, zaključio je.

Iz Sjeverne Makedonije na Cres ga je "doveo" video s YouTuba

Rodom iz Sjeverne Makedonije Driton Zeneli liječnik je obiteljske medicine na Cresu. Ondje je došao tako da je jedan dan slučajno vidio snimku otoka na YouTubu, kojom je bio oduševljen.

- Napisao sam mail Domu zdravlja Primorsko-goranske županije i dobio sam odgovor da Grad Cres skoro godinu dana nema stalnog liječnika za posebnu ordinaciju obiteljske medicine. Nakon toga samo odlučio doći ovdje, ispričao je liječnik Zeneli.

Na Cresu je više od dvije godine, a pacijenti su ga dobro prihvatili. U početku je njegova ordinacija skrbila za oko 1.300 pacijenata, a sada se brojka popela na njih čak 1.500.

Cres nema bolnicu stoga liječnik Zeneli uvijek mora biti spreman na sve i uvijek donijeti ispravnu odluku, jer je, kako kaže, u pitanju život pacijenta.

Trenutačno živi u apartmanu koji subvencionira Grad Cres, no s obzirom na to da se grade stanovi za zdravstvene djelatnike, Zeneli očekuje da će se uskoro preseliti u novi stan. Riješeno stambeno pitanje za njega velika je motivacija za rad na otoku.

- Na početku mi je bilo malo čudno, jer je život na Cresu jako miran, a ja dolazim iz velikog grada, tako da mi je to bio premiran stil života, ali nakon nekog vremena sam se naučio na takav stil života. Sada kada putujem u Makedoniju, kada idem u posjetu, smeta mi gužva u banci, pošti, u dućanu. Ovdje je puno bolje. Druga stvar, ovdje mi je bilo čudno što se svi poznaju, toga nije bilo u mom gradu, ali sada mogu reći da sam zadovoljan i da mi je lijepo, ispričao je.

Liječnica iz Vinice: Bez sustavnih rješenja prijeti slom obiteljske medicine

Zrinka Huđek-Leskovar specijalistica je obiteljske medicine u Vinici i predsjednica KoHOM-a. Huđek-Leskovar ističe da je situacija kritična, a kao ključni problem izdvaja dobnu strukturu. Naime, prosječna dob liječnika obiteljske medicine viša je od 50 godina.

- Beskrajno smo zahvalni našim kolegama koji su stariji od 65, pa i 70 godina, doista su naše veliko blago da žele ostati raditi, jer da nema njih, mislim da bi se sve raspalo, opisala je dr. Huđek-Leskovar.

Brojke su alarmantne. Ako zdravstvena administracija ne poduzme određene korake, ističe, dogodit će se slom obiteljske medicine.

- Na otocima je vrlo teško raditi. Sigurno je nekome lijepo tko voli more, ali teško je raditi jer vi doista niste samo doktor osam sati dnevno. Vi ste njima doktor 24 sata. Uvijek će vas zvati, za sve situacije, bilo kakve, u svako doba dana i noći. A onda imate problem - nemate blizu hitnu službu, nemate bolnicu, nemate prijevoz, ispričala je.

Ističe kako mora postojati sinergija zdravstvene i lokalne administracije te apelira na Ministarstvo, HZZO i županije da poduzmu korake kojima bi se riješio problem nedostatka liječnika.

- Moramo ponuditi sustavna rješenja i doista mislim da se to može dogovoriti, samo treba malo sinergije, malo dogovora i dobar plan, poručila je liječnica.

Prema podacima KoHOM-a, Hrvatskoj nedostaje oko 288 liječnika obiteljske medicine.

Čak 859 liječnika obiteljske medicine starije je od 60 godina. Više od 50 liječnika napunilo je 70 godina, a još rade.

U idućih pet godina gotovo 900 liječnika odlazi u mirovinu.