Burnu raspravu u Saboru izazvala je i zajednička sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku te Odbora za obitelj, mlade i sport o temi porasta transrodnosti kod djece i mladih. Lijeva oporba demonstrativno je napustila sjednicu nazvavši je "sramotnom i kvazistručnom". Sjednicu je zatražila udruga "Hrvatska mati".
Predstavnici lijeve oporbe napustili su sjednicu o porastu broja transrodne djece i mladih ljudi u Hrvatskoj s obrazloženjem da ne žele davati legitimitet kvazistručnjacima poput Željke Markić ili Hermana Vukušića, koji sudjeluju na sjednici iako nisu nimalo stručni za tu tematiku.
Kekin: Neuspješni političari se preko te teme pokušavaju vratiti u politički mainstream
- Ovo je zaista sramotno", poručila je
Ivana Kekin iz Zeleno-lijevog bloka, nakon čega je lijeva oporba napustila tematsku sjednicu koju su zajednički sazvali Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbor za obitelj, mlade i sport, na inicijativu udruge Hrvatska mati.
Takvu reakciju posebno su izazvali podaci iz najave sjednice, u kojima se tvrdi da se kroz proteklih sedam godina u Hrvatskoj bilježi porast dijagnoza iz skupine poremećaja spolnog identiteta.
Po podacima Zavoda za psihološku medicinu KBC-a Zagreb za dječju i adolescentnu populaciju, 2015. je bilo 16 takvih slučajeva, 2021. zabilježeno je 184 slučajeva, a do kraja kolovoza prošle godine 133 slučajeva.
Kekin je ustvrdila da se barata "lažnim i izmišljenim brojevima" i "nepostojećim dijagnozama" jer se u pozivu Odbora za zdravstvo govori o navodno gotovo 200 nove djece godišnje s poremećajima spolne orijentacije.
- Očito se nismo našli kako bismo sa stručnog aspekta razgovarali o temi transrodnosti u djece i mladih, nego kako bi se neuspješni i propali političari, homofobnih, transfobnih i šovinistiških stavova, koji su ih i gurnuli na političku marginu, pokušali preko te teme vratiti u politički mainstream, rekla je Kekin. Ovo je na sramotu Socijaldemokrata, čija je predsjednica Odbora za zdravstvo organizirala stručni skup na kojoj su nas o transrodnosti trebali poučavati notorni likovi poput Hermana Vukušića i Željke Markić, koji se pet minuta u životu nisu bavili temom transrodnosti, istaknula je Kekin u izjavi novinarima nakon napuštanja sjednice.
Jokić Begić: Ukupno 70 transrodne djece u Hrvatskoj
Nataša Jokić Begić, koja niz godina radi s transrodnim osobama, ustvrdila je nakon izlaska sa sjednice kako je ukupni broj transrodne djece u Hrvatskoj 70, tako da su tvrdnje o 200 novih slučajeva godišnje pogrešne.
- Od tih 70 osoba, 40 je na hormonalnoj terapiji, a to nisu djeca nego mladi ljudi stariji od 16 godina. Sveukupno je u ovoj zemlji oznaku spola promijenilo 200 ljudi, kazala je. Mislim da Sabor nije mjesto za stručne rasprave nego mjesto na kojem bi se zastupnici od stručnjaka trebali informirati kakvo je stanje stvari, istaknula je. Mi nismo ničiji stručnjaci, mi ovo radimo 15 godina, nemamo nikakvu agendu da bi htjeli mijenjati spol. Znamo tugu roditelja čija su djeca u ovakvoj situaciji i ako nekome možemo pomoći, zašto mu ne bismo pomogli, to je stvar civilizacijskog dosega, poručila je Jokić Begić.
Diana Avdić iz udruge KolekTIRV, koja je prošla proces promjene spola, rekla je kako je došla na sjednicu s idejom otvorenog dijaloga, ali zbog odabira govornika to nije bilo moguće.
- Žao nam je da se nauštrb djece i njihovog zdravlja pokreću političke kampanje osoba koje već neko vrijeme nisu aktivne u politici. Nas ne zanimaju nečiji svjetonazori nego znanstvena rasprava, kazala je. Izjave psihijatra Vukušića vrijeđaju mene kao transrodnu ženu. On transrodno stavlja u ekvivalent s travom na pašnjaku i kolačićem, to je apsolutna banalizacija postojeće medicinske dijagnoze, za koju postoje liste stručnjaka educiranih na tu temu, a Vukušić nema veze s njom, kaže Avdić.
Grbin: Transrodni adolescenti često razmišljaju o samoubojstvu
Peđa Grbin (SDP) rekao je kako je 2013. sudjelovao na konferenciji Savezne antidiskriminatorne agencije u Njemačkoj, gdje je čuo da su dvije trećine adolescenata u svijetu, koji su transrodne osobe, pokušali ili ozbiljno razmišljali o samoubojstvu zbog odnosa društva prema njima.
- Ovakvim cirkusima kakvog su nam danas, nažalost, priuštili u Hrvatskom saboru, ubijamo ljude, govorimo im da su drugačiji, lošiji i da nemaju pravo živjeti u našem društvu, smatra Grbin.
Katarina Peović (Radnička fronta) istaknula je da transrodnost nije poremećaj. Nema tolerancije za netolerantne, poručila je zapitavši hoće li idući okrugli stol u Saboru biti o rasnim zakonima ili ograničavanju prava žena na slobodnije odijevanje.
Ravnateljica uprave za pravne poslove Ministarstva zdravstva: Nema puno zahtjeva za promjenu spola
Podaci s kojima barata ministarstvo zdravstva, a odnose se na upravni postupak promjene spola u matici rođenih, ne govore o velikom porastu.
- Nema puno zahtjeva. u 2020. bila su takva četiri zahtjeva, u 2021. šest, a u 2022. godini radilo se o sedam zahtjeva, rekla je
Marija Pećanac, ravnateljica uprave za pravne poslove Ministarstva zdravstva.
S ovim brojkama poklapaju se i podaci Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo prikupljeni iz primarne zdravstvene zaštite i bolničkog sektora. Ističe se i da je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila transrodnost s liste mentalnih poremećaja, a Hrvatska to tek treba učiniti.
- U Hrvatskoj je još uvijek u upotrebi deseta verzija iz '94. godine prema kojem ovo o čemu danas govorimo spada u poremećaj spolnog identiteta, objasnila je dr. med.
Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
Uvođenjem nove klasifikacije cilj je smanjiti stigmatizaciju i promjeniti stav društva prema transrodnim osobama.
