Litva i Hrvatska: EU nije dio rata na Bliskom istoku

Ministar vanjskig poslova Litve Kestutis Budrys u službenom je posjetu Hrvatskoj. Sastao se s predsjednicima Sabora i Vlade te s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom. 

Glavne teme razgovora dvaju ministara bile su razvoj gospodarskih odnosa - s Litvom imamo uzlazni trend od 194 milijuna eura ukupne trgovinske razmjene, rekao je hrvatski ministar, od čega je 111 milijuna eura hrvatskog izvoza, ali i teme suradnje obrambenih industrija te stanje na Bliskom istoku i kako Hrvatska i Litva, kao članice NATO-a, gledaju na taj sukob.

- Europska unija nije dio toga, ali EU ima pravo znati i moramo zajednički djelovati kako bismo pronašli odgovor na to. O tome smo razgovarali na redovitom sastanku Vijeća za vanjske poslove, rekao je Gordan Grlić Radman.

- Mi nismo dio toga, postoji nekoliko operacija Europske unije, ali to je sve što se tiče našeg uključivanja. Premda, ako bude formalnih zahtjeva nekog od naših saveznika, odnosno SAD-a, putem NATO-a, putem procedura prema drugim saveznicima - naravno da ćemo to proučiti, s obzirom na naše dogovore i obveze. Ali dok toga nema, na stolu nije pitanje - je li NATO dio toga ili nije, ustvrdio je litavski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys.

Litavski ministar: Svi pritisci na Rusiju moraju ostati unatoč novom ratu

Nema normaliziranja odnosa s Rusijom dok ona ne snese odgovornost za rat u Ukrajini, rekao je litavski ministar vanjskih poslova, opominjući protiv ublažavanja sankcija toj zemlji u kontekstu svjetske energetske krize zbog rata na Bliskom istoku.

Neizravna posljedica tog rata je i mogućnost bogaćenja Rusije na nafti, a to je promjena fokusa s rata na Ukrajini, što ne smijemo dopustiti, rekao je ministar Kęstutis Budrys.

- Nema povratka na business as usual s Rusijom. Moramo nastaviti s njenom međunarodnom izolacijom, jačanjem sankcija i pozivanjem na odgovornost za ratne zločine sve dok ne bude spremna za pregovore, jasan je diplomat.

Ministar te baltičke zemlje službeno boravi u Zagrebu, gdje ga je ugostio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji mu je uzvratio da je Hrvatska kao i Litva čvrsto posvećena političkoj, materijalnoj pomoći i humanitarnoj pomoći Ukrajini.

Litva, bivša sovjetska republika, jedna je od posvećenijih zemalja u podršci Ukrajini u borbi s odbijanjem ruske agresije od veljače 2022., kao i jedna od njenih značajnijih donatorica. Zajedno s Latvijom i Estonijom prestala je kupovati ruski plin odmah nakon početka invazije u veljači 2022., a s njezine su se električne mreže konačno odvojile u veljači 2025.

Hrvatska se sa zadovoljstvom priključila koaliciji za razminiranje Ukrajine u kojoj je Litva jedna od vodećih nacija, upravo zbog hrvatskog iskustva, rekao je Grlić Radman, ističući naša specifična znanja i iskustva stečena u našem obrambenom domovinskom ratu.

Dok rat u Ukrajini i četiri godine poslije ne jenjava, krajem veljače buknuo je američko-izraelski rat protiv Irana, stoga Litavac upozorava da ne smijemo izgubiti fokus s rata u Ukrajini jer je on ključan za sigurnost Europe u budućnosti.

Taj rat može završiti jedino dugotrajnim i pravednim mirom, istaknuo je Budrys.

Dobro poznajemo borbu za nezavisnost

Dvije zemlje članice NATO-a i EU-a prijateljske su zemlje, istaknuli su političari, od čega najznačajnije u obrani. Grlić Radman je podijelio da je Hrvatska u Litvu rasporedila 91 vojnika te raspolaže sa sposobnošću haubičke bitnice D-30 122mm, a vojnici tamo služe od 2017. godine.

Budrys mu je zahvalio na dugotrajnom hrvatskom doprinosu u sigurnosti istočnog krila NATO-a i Baltika, napominjući da je Hrvatska i sudionica borbene skupine ojačane prednje prisutnosti (eFP) NATO-a u Litvi.

To je saveznička solidarnost na djelu, poručio je Budrys, no naše nacije dijele nešto dublje. Obje dobro poznaju borbu za slobodu i nezavisnost, misleći na vlastitu borbu za nezavisnost od bivšeg Sovjetskog Saveza u koju je krenula 1990. godine.

Na ovoj je baltičkoj zemlji ponovno red da preuzme predsjedanje Vijećem Europske unije prvim danom 2027., prvi put nakon 2013. za vrijeme hrvatskog pristupanja. Prioriteti će joj biti jačanje obrane i granica, kao i proširenje, rekao je ministar misleći na Ukrajinu, Moldaviju, ali i Zapadni Balkan, pozvavši Hrvatsku da pritom doprinese svojim znanjem i iskustvima.

Proširenje je naša geopolitička vizija, ali nema prečaca jer zasluge ostaju glavni princip pristupanja, ističe.

Ministar je ujutro položio vijenac ispred Spomenika domovini, a poslije su ga primili premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Političari su se složili oko jačanja suradnje u obrani, elektroindustriji, infrastrukturi, IT-ju, farmaceutskoj, prehrambenoj i drvnoj industriji te turizma.

"Kvalitetna, partnerska suradnja"

Ulaganja u obranu su od strateške važnosti za sigurnost čitave Europske unije, složili su se predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i šef litavske diplomacije Kestutis Budrys, priopćio je Hrvatski sabor.

Složili su se na sastanku da su ulaganja u obranu od strateške važnosti za sigurnost čitave Europske unije s obzirom na geopolitičke okolnosti, ističe se u priopćenju Hrvatskog sabora.

Također se navodi da su Jandroković i Budrys ukazali na značajne mogućnosti za dodatno unaprjeđenje suradnje u području obrane i obrambene industrije, kao i da je nužno nastaviti pomagati Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske invazije.

Na sastanku je ocijenjeno da Hrvatska i Litva imaju "kvalitetnu, partnersku suradnju" u Europskoj uniji, NATO-u i drugim međunarodnim formatima, od kojih je istaknuta Inicijativa triju mora koja će idući tjedan u Zagrebu okupiti predsjednike i potpredsjednike parlamenata država sudionica, pridruženih država sudionica i strateških partnera.

Hrvatski sabor ističe u priopćenju da je Jandroković na sastanku izrazio zadovoljstvo porastom robne razmjene tijekom prošle godine za gotovo 25 posto te je navedeno da postoji potencijal za veću gospodarsku suradnju u područjima elektroindustrije, infrastrukturnih projekata, IT industrije, kao i farmaceutske, prehrambene industrije i drvne industrije te turizma.