Ljevica traži novi put, desnica jača u Europi

Jačanje desnice u Europi, izazovi političke ljevice i formiranje nove slovenske vlade samo su neke od tema o kojima su u Studiju 4 govorili Ante Đapić i Robert Botteri.

Osvrnuli su se i na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, rat u Ukrajini te sukob Izraela i Hamasa. Sugovornici su pritom iznijeli različite poglede na uzroke političkih promjena i podjela koje obilježavaju europsku političku scenu.

Ključna ministarstva povjerena bliskim suradnicima

Urednik slovenskog tjednika Mladina Robert Botteri rekao je da Janša vladu sastavlja vrlo brzo te da su saslušanja kandidata za ministre počela jučer, a završavaju danas.

Prema njegovim riječima, za ministra unutarnjih poslova predložen je Janšin osobni odvjetnik koji ga je zastupao u brojnim sudskim procesima. Za ministra financija predložen je član njegove stranke koji je tu dužnost već obnašao tijekom pandemije koronavirusa 2022. godine.

Botteri je rekao da je za ministra vanjskih poslova predložen Janšin bliski suradnik iz tog resora, bivši veleposlanik u Washingtonu, koji dobro poznaje aktualnu američku administraciju.

Mjesto ministra obrane trebalo bi pripasti predstavniku Nove Slovenije, kršćanske stranke koja sudjeluje u novoj koaliciji. Kako je istaknuo Botteri, riječ je o političaru koji je sudjelovao u svim Janšinim vladama i smatra se njegovim bliskim suradnikom.

Đapić: Janša je bio veliki prijatelj Hrvatske

Bivši predsjednik HSP-a Ante Đapić čestitao je Janezu Janši na povratku na vlast te podsjetio na njegovu ulogu u počecima Domovinskog rata.

Đapić je rekao da su prve postrojbe HOS-a obuku završile u Sloveniji zahvaljujući tadašnjem slovenskom ministru obrane Janezu Janši, koji je omogućio uvježbavanje i osigurao instruktore u lipnju 1991. godine.

Dodao je kako se nada da će nova slovenska vlada pomoći u rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije.

- Iako je bio isto tvrd pregovarač i dobar slovenski nacionalist, vjerujem da je svjestan odnosa Hrvatske i Slovenije i potrebe da se što moguće bolje povežu i Hrvatska i Slovenija, rekao je Đapić.

Botteri podsjetio na prijepore iz prošlosti

Botteri je rekao da Janšinu ulogu u hrvatsko-slovenskim odnosima ne treba promatrati idealizirano.

Podsjetio je da je Janša u početku pomagao u obuci pripadnika HOS-a, ali je kasnije Hrvatskoj prodavao oružje te naveo da su početkom 2000-ih postojale i ozbiljne napetosti između dviju država oko graničnih pitanja.

Ocijenio je kako su odnosi među državama u politici često povezani s interesima.

Đapić kritizirao inicijativu DP-a o BiH

Komentirajući inicijativu Domovinskog pokreta vezanu uz položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, Ante Đapić ocijenio je da je stranka "malo izletjela" s tom idejom.

Rekao je kako bi takve inicijative trebale dolaziti iz redova hrvatskih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini te upozorio da bi mogle dodatno otežati političku situaciju.

Istaknuo je da hrvatska politika prema BiH treba ostati usmjerena na provedbu Daytonskog sporazuma te dodao kako postoje učinkovitiji načini pomoći Hrvatima u toj zemlji.

Posebno ga zabrinjava, rekao je, žestoka politička kampanja među hrvatskim političkim akterima u BiH, za koju smatra da nanosi štetu pozivima na zajedništvo i veću izlaznost na izborima.

Botteri: Europska ljevica izgubila dodir s ljudima

Govoreći o političkim trendovima u Europi, Botteri smatra da današnja ljevica više ne djeluje na način na koji su nekad djelovale socijaldemokratske stranke usmjerene na izgradnju socijalne države.

Po njegovu mišljenju, lijeve političke opcije nisu uspjele ponuditi rješenja koja bi građani osjetili u svakodnevnom životu, posebno kada je riječ o stambenom pitanju.

Kao primjer naveo je Sloveniju, gdje su cijene stanova tijekom mandata vlade Roberta Goloba snažno rasle, zbog čega je mladima danas teže doći do vlastitog stana nego prije četiri godine.

Botteri smatra da je upravo to jedan od razloga zbog kojih su dio mlađih birača, koji su na prethodnim izborima podupirali Goloba, ovaj put glas dali desnim političkim opcijama.

Đapić: Hrvatska desnica ima svoje specifičnosti

Govoreći o odnosu ljevice i desnice u Hrvatskoj, Đapić je ustvrdio da desnica nije opterećena ideologijom te da je situacija zapravo obrnuta.

Kazao je kako se hrvatska desnica temelji na stvaranju hrvatske države i Domovinskom ratu, ali i da se njezini izazovi razlikuju od onih s kojima se suočavaju desne političke opcije u drugim europskim državama.

Upozorio je da Hrvatska mora voditi računa o vlastitim interesima te da političke okolnosti u susjednim zemljama nisu usporedive s hrvatskima. Smatra da bi se hrvatska desnica trebala okupiti oko nekoliko ključnih političkih ciljeva i platformi kako bi mogla odgovoriti na izazove koji se pojavljuju u Europi.

Različiti pogledi na Izrael i Palestinu

Komentirajući stanje na Bliskom istoku, Botteri je rekao kako danas teško može pronaći političare koji otvoreno podupiru politiku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Ocijenio je da stradanje ljudi ne može biti prihvatljivo te da je zbog toga teško podržavati poteze aktualne izraelske vlasti.

Đapić je, s druge strane, rekao da Hrvatska treba održavati dobre odnose s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama te ocijenio da je politika predsjednika Zorana Milanovića prema Izraelu pogrešna.

Istaknuo je da Hrvatska nije uključena u sukob na Bliskom istoku, ali da joj nije u interesu narušavanje odnosa s Izraelom.

Dodao je da Izrael djeluje u okruženju koje, prema njegovim riječima, dovodi u pitanje njegov opstanak te da se zbog toga nalazi u specifičnoj sigurnosnoj situaciji.

Botteri: Europa nema jedinstven pristup sukobima

Na kraju razgovora Botteri je ustvrdio da Europa prema ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku primjenjuje različite kriterije.

Smatra da upravo takav pristup pridonosi političkim podjelama između ljevice, desnice i populističkih pokreta u Europi.

Prema njegovim riječima, nedostatak jedinstvenog stava prema dvama velikim sukobima jedan je od razloga današnjih političkih prijepora na europskoj sceni.