Ljubičić: Jaz u plaćama između muškaraca i žena sve veći

Što se tiče znanstvenih pozicija, što je hijerarhijska struktura viša, to broj žena znatno opada, izjavila je pravobraniteljica Višnja Ljubičić.

Prema podacima Eurostata iz 2017., u Europskoj uniji inženjera i znanstvenika muškaraca je 59 posto, a žena 49 posto.

O brojkama i postocima, o angažiranosti i prisutnosti žena u znanosti i društvu razgovarale su u emisiji Dobro jutro, Hrvatska Ana Lucić Vrdoljak, ravnateljica Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Ivanka Jerić, pomoćnica ravnatelja Instituta "Ruđer Bošković", Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, i Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci.

- Već godinama imamo 60 do 62 posto žena koje su diplomirale na različitim fakultetima, njihov udio kada se radi o društvenim znanostima, medicini, računalstvu ili interdisciplinarnim znanostima je viši od 60 do 75 posto, a kada se radi o inženjerstvu ili tehničkim znanostima, tada je samo 27 posto. Što se tiče znanstvenih pozicija, što je hijerarhijska struktura viša, to broj žena znatno opada. Trenutačno na rukovodećim pozicijama obrazovnih institucija u deset rektorata imamo samo dvije žene, dakle 20 posto žena rektorica, u dekanatima 31 posto dekanica i prodekanica 43 posto - izjavila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Ravnateljica Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Ana Lucić Vrdoljak bila je 1993. najmlađa ravnateljica nekog instituta u Hrvatskoj. Na pitanje kakav je bio tada i kakav je sada odnos prema njoj, odgovorila je da je tada možda bilo više skepticizma vezano za njezine godine, a ne toliko zato što je žena.

- Ostala dva puta kada sam se kandidirala bilo je lakše, vjerojatno i zbog toga što sam pokazala rezultate - tvrdi ravnateljica.

Ivanka Jerić, pomoćnica ravnatelja Instituta "Ruđer Bošković", potvrdila je kako je u tom institutu 880 zaposlenih, doktora znanosti je 427, od toga 246 doktorica znanosti - što je udio od 58 posto.

- Brojke nisu rezultat neke jednokratne akcije koja ima za cilj brzinski popraviti statistiku, nego su rezultat  višegodišnjeg rada na institutu gdje se pokušava prepoznati i podržati ne samo ambicija nego i vrijedan rad i kvaliteta - naglasila je.

Sveučilište u Rijeci imalo je i prvu rektoricu među svim rektorima, sada ima i prvu drugu rektoricu - Snježanu Prijić Samaržiju. Nije joj smetalo, kaže, što su posvuda isticali element ženske pripadnosti kada je postala rektorica. Smatra da je to važno i obilježava riječko sveučilište.

- Riječko sveučilište je probilo nešto što nazivamo staklenim stropom. U našem senatu, ako gledamo broj dekanica ili predstojnica odjela u odnosu na dekane i predstojnike, ima više žena nego muškaraca - 10 prema 7 - kazala je Prijić Samaržija.

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić osvrnula se na drugi problem - jaz u plaćama između muškaraca i žena, koji ne samo što je i danas prisutan nego se i dalje povećava. Radi se, kaže, o vertikalnoj i horizontalnoj segregaciji, o jednom višedimenzionalnom problemu koji je, smatra, teško jednoznačno i objasniti.

- Jedan od elemenata takve razlike u plaćama je što žene rade u nekim takozvanim ženskim zanimanjima, teško dolaze do viših pozicija, način njihova napredovanja je sporiji nego kod muških kolega, uzimanje skraćenog radnog vremena, duži ostanci na rodiljskom dopustu... Radi se o jednom velikom dimenzionalnom problemu koji na kraju kroz statističke pokazatelje pokazuje jaz u plaćama, što se pak reflektira i kroz jaz u mirovinama koji je između 20 i 22 posto - naglasila je pravobraniteljica.

Gošće su se složile da usklađivanje privatnog i poslovnog života može i ne mora biti velik problem. Rad u znanosti je, kažu, takav da se ne prestaje razmišljati o poslu odlaskom s radnog mjesta.

- Priroda posla je takva da dajete prednost kvaliteti u tom zajedničkom obiteljskom životu, a ne kvantiteti pa svaka žena nađe neki model koji joj najbolje odgovara - otkrila je Jerić.