14:41 / 16.01.2020.

Autor: HRT

Loši uvjeti u skloništu za napuštene životinje u Puli

Foto: Prijatelji životinja

Foto: Prijatelji životinja

Foto: - / -

Nakon što je jedna Samoborka uspjela pronaći udomitelje za 14 pasa iz pulskog "šinteraja" pobudilo se veliko zanimanje javnosti za ovaj čin. to je potaknulo i osobe koje imaju saznanja o stvarnom stanju skolništa za životinje u Puli, ali i nekim drugim skkloništima diljem Hrvatske, a koja su financirana novcem lokalne samouprave.

Dojave građana za sklonište u Puli pokazuju pravo stanje u njemu i pseću svakodnevnicu: prljave zdjelice, fekalije, goli beton, pse koji se zbog anksioznosti samoozljeđuju, loše odrađene kastracije, pothranjenost i parazite, obavila je udruga Prijateli životinja.

Jako loše uvjeta držanja pasa potvrđuju i fotografije koje je dobila udruga. Na to je reagirala Mreža za zaštitu životinja, koju čine 52 udruge za zaštitu životinja,  te je podnesena prijava Državnom inspektoratu. Traži se nadzor nad poslovanjem skloništa jer Veterinarska stanica u Puli, iako je izgubila koncesiju u gradu, ima još desetak sklopljenih ugovora s gradovima i općinama u Istri.

Također Mreža za zaštitu životinja pozdravlja odluku Grada Pule da prekine suradnju sa skloništem koje se na loš način brine o životinjama i da pokrene izgradnju vlastitog, neprofitnog skloništa.

Naime, udruge Mreže za zaštitu životinja za loše stanje u nekim skloništima okrivljuju lokalne zajednice jer  financiraju privatne tvrtke koje vode skloništa, a potom od njih istovreno ne traže evidenciju, transparentan rad i mogućnost kontrole. Kažu kako lokalne zajednice za novac građana trebaju od skloništa tražiti izvještaje s fotografijama svakoga psa od dojave,hvatanja, veterinarske obrade, smještaja, oglašavanja, kastracije, cijepljenja pa do udomljavanja.

U Mreži dodaju kako nadzor rada skloništa i uvjeta u njemu od strane lokalne zajednice treba biti redovit i temeljit. Lokalne zajednice imaju odgovornost zahtijevati od skloništa jasne uvjete rada i tražiti kontrolu uvjeta držanja životinja, smatraju.

No u praksi se događa da lokalne zajednice daju velike novčane iznose skloništima koja krše zakon, ne daju im sve potrebne evidencije za svakoga psa, nemaju radno vrijeme za građane u sate kada ljudi obično mogu doći u sklonište, ne oglašavaju pse, ne kastriraju ih i ne liječe, a uvjeti držanja životinja su katastrofalno loši.

Kako je zbrinjavanje napuštenih životinja zakonska obaveza lokalnih zajednica, kako one raspolažu novcem građana, onda je i najveća odgovornost je na njima, tvrde u Mreži. Upravo su neprovedba Zakona o zaštiti životinja u lokalnim zajednicama, nekontrolirano razmnožavanje pasa i mačaka i izostanak pravilnog i nadziranog zbrinjavanja napuštenih životinja uzroci stanja u skloništima kakvog možemo vidjeti, navode u Mreži za zaštitu životinja.

Kažu i da je izgradnja neprofitnih skloništa u duhu Zakona o zaštiti životinja te dodaju da se u praksi pokazalo da su takva skloništa, koja vode lokalne zajednice ili neprofitne udruge, znatno jeftinije rješenje. Istodobno su mnogo učinkovitija kod udomljavanja, transparentnosti i dobrobiti životinja za koje skrbe. I na kraju Mreža za zaštitu životinja sugerira lokalnim zajednicama revidiranje ugovora sa skloništem u Pul kao i provjeru uvjeta držanja pasa, dok od veterinarske inspekcije traži zatvaranje problematičnog sklonište koje nije dovoljno uložilo u popravljanje uvjeta za životinje od novca koji dobije od lokalne zajednice.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!