Lukšić o budućnosti KB-a Dubrava: Obnova, interes liječnika i liste čekanja

Ravnatelj Kliničke bolnice Dubrava Ivica Lukšić u emisiji Romana Bolkovića "1 na 1" govorio je o obnovi i proširenju KB-a Dubrava, investiciji vrijednoj približno 361 milijun eura te razlozima zbog kojih bolnica već sada privlači sve više liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika.

Ivica Lukšić, maksilofacijalni kirurg i stručnjak za onkološku kirurgiju glave i vrata kaže kako bi u novu zgradu prije svega trebao biti prebačen Objedinjeni hitni bolnički prijem, koji je već duže vrijeme najosjetljivija jedinica u bolnici.

Budući da se nalazi u podrumu bez prirodnoga svijetla, nemaju mogućnost proširenja, a namjena prostora bila je za hitnu službu vrlo limitirane i specifične populacije. Danas ondje dnevno imaju oko 230 posjeta, stoga je prostor vrlo ograničen.

- Osim toga, u novu zgradu planira se preseljenje klinike za traumatologiju i ortopediju zbog velikog priljeva pacijenata. Također, Zavod za onkologiju i radioterapiju, jednodnevna kirurgija i Zavod za znanstveno-istraživačku djelatnost i translacijsku medicinu, ispričao je Lukšić.

Budući da se radi o vrlo složenom postupku izgradnje i rekonstrukcije, jedan od uvjeta koje je banka navela je da cijelo vrijeme bolnica radi, odnosno pruža zdravstvenu uslugu.

- Nadamo se da će, kako se kaže, prva lopata biti zakopana 2028. Vjerujemo da ćemo do tada pripremiti svu potrebnu dokumentaciju što se tiče natječaja za gradnju, rekao je.

Sve više liječnika želi raditi u KB-u Dubrava

KB Dubrava privlači sve više liječnika i zdravstvenih djelatnika.

 - Smatram da je to najznačajniji pokazatelj da nešto u bolnici radimo dobro. Za vrijeme pandemije iz KB-a Dubrava otišlo je 102 liječnika specijalista i oko 250 medicinskih sestara, a mi danas za pojedine djelatnosti imamo listu čekanja za mogućnost rada u KB-u Dubrava. Nema velike tajne, mlade ljude i etablirane stručnjake motivira radno okruženje, da rade među najboljima i da zadovolje svoju znanstvenu znatiželju, opisao je Lukšić.

Razvoj tehnologije koji je veći nego ikada tjera ih da rade u multidisciplinarnom timu.

- U KB-u Dubrava imamo 13 referentnih centara ministarstva zdravstva, a osim toga i nekoliko medicinskih centara koji su funkcionalne jedinice. Radi se o multidisciplinarnom timu, u korištenju tehnologije i liječenju visokodiferentnih bolesti, rekao je.

Ističe kako se razvojem umjetne inteligencije rađaju novi izazovi te da je ključno rješenje jednostavno se prilagoditi. Smatra kako su potrebni dodatni koraci jer je danas digitalno okruženje posve drugačije.

"Liste čekanja su izazov koji sustav treba riješiti"

Zdravstvena skrb trebala bi biti svakom dostupna, a to je, ističe, zadaća sustava.

- Da razvijamo centre izvrsnosti, a da oni budu dostupni je zadaća javnozdravstvenog sustava. Za postići optimalno korištenje tog sustava moramo imati jako razvijenu primarnu zdravstvenu zaštitu na kojoj će se velika većina moći i riješiti, ispričao je Lukšić.

Liste čekanja su, kaže, izazov koji javni sustav mora riješiti.

- Treba razlikovati stvarne prioritetne liste čekanja i kontrolne preglede. Postoje različiti stupnjevi potrebe za brzom dijagnostikom. Jednako tako podaci koje trenutačno imamo o listama čekanja, možda ni oni nisu potpuno kompletni ili na razini da vidimo jesu li problem nedostupnost, nepostojanje uređaja, ljudi ili slaba organiziranost, rekao je.

- Imamo broj samo o listama čekanja. Tu sigurno postoji prostora za unaprjeđenje. Teško je govoriti generalno, ali sigurno je da treba unaprijediti tako da nam ono što imamo bude dostupno, zaključio je Lukšić.