10:07 / 28.10.2021.

Autor: Studio 4/B.A./HRT

Tenzije zbog minimalne plaće: Peović i Burić u Studiju 4

Katarina Peović i Majda Burić

Katarina Peović i Majda Burić

Foto: Studio 4 / HRT

Majda Burić i Katarina Peović, saborske zastupnice HDZ-a, odnosno Radničke fronte, sučelile su se jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 na temu minimalne plaće, pri čemu je Burić istaknula rast minimalca u pet godina HDZ-ove vladavine, dok je Peović rekla kako minimalna plaća kod nas nije dostojanstvena.

Zastupnice su u emisiji gostovale prije sjednice Sabora na kojoj se raspravlja o prijedlogu izmjena Zakona o minimalnoj plaći.


Burić je rekla da je unatrag pet godina minimalna plaća, računajući današnje povećanje od 350 kuna, narasla u neto iznosu za 1254 kune, što je više od 50 posto u odnosu na 2016. godinu.


- Kao što je premijer Plenković jučer u Saboru najavio, minimalna plaća za 2022. godinu iznosit će 350 kuna više, odnosno 3750 kuna ili ravno 500 eura u neto iznosu, što je povećanje od više od 10 posto u odnosu na lani, i to je najveće povećanje ikad, rekla je Burić.


Što se tiče samog zakona, mijenja se svega devet članaka. Proširuje se definicija minimalne plaće i na one koje su ugovorene kolektivnim ugovorom s proširenim djelovanjem, što u praksi znači da će sektori koji imaju kolektivne ugovore biti obavezni isplaćivati plaće koje su propisane tim ugovorom, navela je Burić. Između ostalog mijenja se i način dodatnoga plaćanja rada nedjeljom, blagdanom, prekovremenog noćnog rada, što će biti propisano kolektivnim ugovorom, dodala je.

Peović: Radnici na minimalcu - socijalni slučajevi

Peović je rekla da izrečeno ide u klasičnu retoriku HDZ-a, zbog čega je obukla majicu s natpisom "Obećavamo ništa i to ispunjavamo". Istaknula je da se nalazimo u deset najlošijih zemalja u Europi po minimalnoj plaći te da je kod nas minimalac rastao najslabije od svih tih deset zemalja.


- Dakle, kad se kaže da imamo povećanje od 50 posto, to ne znači apsolutno ništa, rekla je Peović.


Rekla je i da je jedina pogodnost iznos koji će se donositi u bruto iznosu, te da su sve drugo kozmetičke izmjene koje ništa neće značiti radnicima koji rade za minimalnu plaću.


- Kolektivni ugovori s općom primjenom postoje samo u jednom sektoru. Znači, to je čista kozmetika, poručila je Peović.


Što se tiče dodataka, rekla je da postoje malverzacije na terenu, ali da to neće biti riješeno ovim zakonskim izmjenama zato što se u zakonu nije odredilo u kojem postotku se moraju platiti ti dodaci.


Poručila je da je najveći problem sa zakonom što ta minimalna plaća kod nas nije dostojanstvena, ukazavši na to da u Ustavu stoji da radnik od svoje plaće mora dostojanstveno živjeti, kao i njegova obitelj.


- Može li danas netko reći da može živjeti s 3750 kuna?, upitala se, dodavši da su radnici koji rade za minimalac praktički socijalni slučajevi.

Burić: Vlada ostvaruje ciljeve i rezultate

Burić je rekla kako Peović laže.


- Svi podaci koje sam kazala su vrlo, vrlo provjereni i oni nisu pali s Marsa, njih nije nitko izgatao, već su to podaci ili DZS-a ili HZMO-a, dakle, institucija koje se ozbiljno bave svojim poslom. Ako gospođu Peović žulja što Vlada RH ostvaruje ciljeve i rezultate, pa čak i u ovoj najgoroj krizi od vremena Domovinskog rata, što minimalna plaća raste, što prosječne plaće rastu, što imamo čak 15.000 više radnika nego u 2019. godini, ako nekoga to smeta, tada to više govori o njihovom karakteru, rekla je Burić.


Peović je rekla da se radi o friziranim statističkim podacima, no Burić je rekla da ti podaci apsolutno stoje. Peović je između ostalog istaknula da je iselilo 14 posto radno sposobnog stanovništva.


- 300.000 ljudi. I vi se hvalite nekim povećanjem broja zaposlenih, koje zapravo brojite preko broja osiguranika. To znači, svaki čovjek koji ima tri ugovora o radu, koji radi na tri radna mjesta, koji nema mogućnosti prehraniti svoju obitelj jer mora raditi gdje god stigne, to brojite kao zaposlenost. To se zove podzaposlenost, a ne zaposlenost, poručila je Peović.


Također je rekla da će inflacija praktički pojesti povećanje minimalne plaće od 350 kuna, kao što je pojela povećanje mirovina. Vladu je optužila da ne odgovara na inflaciju.


Burić je pak rekla da je s ovim povećanjem, odnosno udjelom od 53 posto minimalne plaće u prosječnoj, RH zapravo negdje u prvoj polovici svih država članica Europske unije. Naglasila je i da stvari treba staviti u kontekst kupovne moći - što se može s određenom plaćom u određenoj državi, pri čemu je istaknula da vrtić u Irskoj stoji 800, a u Luksemburgu 1200 eura.

Usporedba sa Slovenijom

Peović je uzvratila da se radi o krivom postotku te da je minimalna plaća oko 50 posto medijalne. 


- Ono što je bitno je da je naša medijalna plaća nedovoljna za dostojanstvenu minimalnu plaću, rekla je.


- U Sloveniji je minimalna plaća 1000 eura, a, naravno, znamo da cijene nisu toliko različite, dodala je Peović.


- Kad je Slovenija ušla u Europsku uniju, kad nas uspoređujete sa Slovenijom, i koliko je Slovenija koristila višegodišnji financijski okvir, u koliko ciklusa prije nego Hrvatska? Nemojte to zaboraviti, uzvratila je Burić.


- Lijepo je u statistici što ona govori kako stvari stoje realno. Nije stvar u zadnjih par godina. HDZ je imao stvarno dosta vremena da pokaže kako misli raditi i na koji način misli raditi i stvari su zadnjih već podosta godina loše, rekla je Peović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!