Malen interes za specijalizaciju iz hitne medicine

Interes za specijalizaciju iz hitne medicine je izrazito malen i treba napraviti sustav privlačenja liječnika pri čemu reforma hitne pomoći leži u reformi primarne zdravstvene zaštite, upozoreno je u utorak na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.  

Sjednica na temu "Organizacija i reforma sustava hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj" sazvana je na inicijativu Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), a na njoj su predstavljeni i prijedlozi koje su izradili Ministarstvo zdravstva te HUBOL-a i partnerskih organizacija, radi definiranja konkretnih i provedivih rješenja.

Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit upozorila je na pad interesa za specijalizaciju iz hitne medicine i osipanje kadrova što dovodi u opasnost opstanak cijelog sustava hitne medicine u bolničkom sustavu. Dodatan problem vidi i u nepostojanju 'filtera' ulaska pacijenata u objedinjene hitne bolničke prijeme, koji dodatno opterećuju taj potkapacitirani sustav zdravstvene medicine. 

Šmit je kazala da smjer razvoja hitne medicine u Hrvatskoj u ovom trenutku nije dobar te su zato dali svoje prijedloge za unaprjeđenje sustava te za približavanje specijalizacije iz hitne medicine mladim liječnicima.

Šmit: Zalažemo se za skraćenje radnog tjedna, beneficirani radni staž, povećanje koeficijenata

Zalažu se za skraćenje radnog tjedna na 32 sata umjesto postojećih 40, beneficirani radni staž te podizanje koeficijenata. Tako bi npr. vozač u sustavu hitne medicine imao 15 posto veći koeficijent on onoga koji sada ima, a medicinska sestra 20 posto veći, specijalizirana medicinska sestra 25 posto veći, a liječnik na specijalizaciji iz hitne medicine 20 posto veći koeficijent te specijalist hitne medicine za 25 posto veći koeficijent.

Također, žele i da se radi na mogućnosti profesionalne tranzicije za one djelatnike koji sa pedeset i više godina više ne mogu raditi hitnu medicinu. 

- Moramo poduzeti nešto kako bi se reorganizirala hitna služba jer je njezina reforma započela još 2009., rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić. 

I ona je upozorila da je de facto nestao interes za specijalizaciju iz hitne medicine, što se vidi i ove godine u broju raspisanih specijalizacija za hitnu i primarnu zdravstvenu zaštitu.

- Interes liječnika je izrazito minimalan, što ne smijemo dozvoliti i sigurno je jedan je od dokaza zašto nešto moramo napraviti, poručila je. 

Navela je da će Ministarstvo u e-savjetovanje uputiti prijedlog reforme hitne medicinske službe koja, među inim, obuhvaća racionalizaciju medicinsko-prijavne dojavne službe, bolju reorganizaciju mreže timova i dostupnosti, posebna dežurstva i primarnu skrb na razini pedijatrije i liječnika obiteljske medicine, bolje radne uvjete i zaštitu zaposlenika te privlačenje i zadržavanje kadra i slično.

- Cilj je da taj dokument sutra bude provediv i da ne bude 'mrtvo slovo na papiru', rekla je Hrstić.

Grba-Bujević: U sustavu hitne službe i sanitetskog prijevoza radi 5002 djelatnika

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević iznijela ja podatak da u sustavu hitne službe i sanitetskih prijevoza na današnji dan radi 5002 djelatnika. Navela je i da imamo 163 doktora specijalista hitne medicine, a 89 doktora je na specijalizaciji iz tog područja. Također, imamo 396 magistara sestrinstva koji su završili jednogodišnje specijalističko usavršavanje iz hitne medicine.

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin (Možemo!) upozorila je na zanemarenost i zapuštenost primarne zdravstvene zaštite u kojoj nam više od polovice liječnika čine oni koji nemaju specijalizaciju, koji su tek došli s fakulteta i nemaju iskustva i slično. Pri tome su ostali liječnici koji su na tom mjestu preopterećeni.

Smatra da - ako želimo riješiti i rasteretiti bolničke liječnike, izvanbolničku hitnu medicinu i hitne prijeme, masovno i hitro moramo uložiti u primarnu zdravstvenu zaštitu, da tamo mladi liječnici dolaze raditi. 

I predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić pozdravio je reorganizaciju sustava hitne pomoći založivši se za privlačenje mladih liječnika kroz skraćivanje radnog tjedna, dodatke na plaću i slično.  

Tijekom rasprave, u kojoj su sudjelovali predstavnici udruga i sindikata liječnika, upozoreno je na problem devastirane obiteljske medicine, na činjenicu da nemamo jednaku zdravstvenu skrb na razini države i drugo. Također, založili su se za donošenje zakona o hitnoj medicini.