07:47 / 19.11.2018.

Autor: M.M./Hina

Marić o rebalansu proračuna: Ostajemo na planu od 0,5 posto BDP-a deficita

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić u Saboru je predstavio rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna.
Ministar financija Zdravko Marić u Saboru je predstavio rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna. Istaknuo je kako unatoč predviđenim rashodima za protestirana jamstva Uljaniku, rezultat za 2018. ostaje na razini originalnog plana od 0,5 posto BDP-a proračunskog deficita, ili 2,23 milijarde kuna.

"Da imamo istu situaciju kao prošle godine, mi bismo mogli već u ovom trenutku konstatirati da će i 2018. proračun opće države završiti s viškom, no s obzirom na okolnosti vezanih za Uljanik grupu, to je u ovom trenutku nemoguće reći", poručio je Marić.

Ove je godine, naglasio je, jamstvena pričuva višestruko nedostatna za ukupno podmirenje obveza, pa se rebalansom predlaže povećanje iste za 2,6 milijarde kuna - s 265 milijuna originalno na 2.865 milijardi kuna. "Isključivi razlog tog povećanja je protestiranje jamstava za grupaciju Uljanik, ustvrdio je Marić.

Istaknuo je kako Vlada ne odstupa ni od plana da se niti ove godine, treću godinu za redom, smanjuje udio javnog duga u BDP-u. "Prema našim zadnjim kalkulacijama ta bi brojka za kraj ove godine bila na razini 74,6 posto BDP-a, rekao je.

U prvih šest mjeseci 2018. BDP porastao 2,7 posto

Ministar financija je u objedinjenoj raspravi o izvršenju državnog proračuna, primjeni fiskalnih pravila te izmjenama državnog proračuna za ovu godinu naveo makroekonomske pokazatelje prema kojima je u prvih šest mjeseci ove godine BDP porastao 2,7 posto. U istom vremenu inflacija je rasla 1,4 posto, industrijska proizvodnja 0,4 posto, promet u trgovini na malo 3,9, građevina 3,0, a broj noćenja turista 8,8 posto.

"Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine ostvareni su u iznosu 59,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini porast od 2,9 posto ili 46,5 posto godišnjeg plana", kazao je Marić.

Porezni prihodi su najznačajniji i u prvih je šest mjeseci, kazao je, prikupljeno 35,4 milijardi kuna.

"Dobri trendovi prvih šest mjeseci prenijeli su se i na ostatak godine. Prema rebalansu planira se povećanje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 129 na 129,2 milijarde kuna, rekao je Marić. Kada se gledaju porezni prihodi, dodao je, predviđa se rast od 2,1 milijarde kuna ili 2,7 posto, najviše od PDV-a u iznosu od 51,1 milijardu kuna.

Rebalansom 405 milijuna kuna za zdravstvo

Rebalansom se, kazao je ministar, najviše dodatno izdvaja za sustav zdravstva u iznosu od 405,3 milijuna kuna, transfer HZZO-u za naknade za bolovanja iznad 42 dana, obveze po sudskim sporovima dodatnih 312,6 milijuna kuna.

Saborska oporba: Kad se sve zbroji više trošimo nego zarađujemo

Saborska oporba iznijela je niz kritika na predloženi rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, ističući da država i dalje više troši nego što zarađuje, a Vladu su prozivali i za loše povlačenje novca iz EU fondova.

Mostov Božo Petrov je ministru financija poručio da mu izgleda kao "hobotnica koja pokušava začepiti sve rupe po brodu koje se otvaraju", ali da će "za kamere uvijek biti smiješak zbog PR-a". Vladu proziva da nema strategiju financijskog upravljanja zemljom, da rebalans ne stvara preduvjete za reformske korake, a kao najgori smatra to što je iz EU fondova povučeno 2,7 milijardi kuna manje nego je planirano. Na isti problem upozorava i SDP-ov Branko Grčić. Ta se brojka u rebalansu spušta za 2,7 milijardi kuna, s 13,6 na 10,9 milijardi kuna, ističe i napominje kako je slično bilo i lani, s tim da je stvarno izvršenje proračuna na kraju godine bilo još za par milijardi kuna manje. Tako će biti i ove godine, prognozira Grčić i upozorava da je Hrvatska nakon pet godina iskoristila samo 14 posto tih sredstava, a u idućih pet godina treba iskoristiti i isplatiti 86 posto ukupnih sredstava.

Branimir Bunjac (Živi zid) dao je rebalansu ocjenu nedovoljan jer se, tvrdi, udio javnog duga u BDP-u nije smanjio, već porastao jer je država otplatila 21 milijardu kuna duga, a zadužila se za 24 milijarde kuna.
Osvrnuo se i na stavku državnih jamstva za Uljanik u iznosu od 4,3 milijarde kuna, ističući da je Vlada očito neselektivno davala jamstva te će na kraju sve platiti građani.

"Uljanik je dobrodošao da bude kriv za sve", kazala je Anka Mrak Taritaš (GLAS) a za rebalans rekla kako "nema neke velike drame, ali ni nade za ozbiljniji iskorak u budućnosti".

Boris Milošević (SDSS) istaknuo je da problem planiranja EU sredstava nije od jučer, već se ponavlja iz godinu u godinu, apelirajući na Ministarstvo financija da bolje osposobi ostala ministarstva o proračunskom planiranju.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) proračun naziva nerealnim. "Po ovakvoj ekonomskoj politici koja se u Hrvatskoj provodi godinama ne možemo postići stopu rasta BDP-a veću od 3 posto da se okrenemo naglavačke, a 3 posto moramo rasti samo da bi mogli otplaćivati kamate na državni dug", istaknuo je.

Branko Bačić (HDZ) naglasio je da je ova godina bila izazovna, podsjetivši na nagodbu za spas Agrokora, problem brodogradilišta Uljanik i 3. maj, restrukturiranje Petrokemije, pohvalivši upravljanje javnim financijama u takvim okolnostima.

Ivan Šuker (HDZ) istaknuo je da su provedene reforme dale rezultate na prihodovnoj strani proračuna, dok na stranu rashoda utječu strukturni problemi koji traju godinama, zdravstvo i aktiviranje državnih jamstava za brodogradilišta.Zamjerke iz redova oporbe na predloženi rebalans nisu izostale

Mostova Sonja Čikotić prigovorila je nedovoljnom izvlačenju sredstava iz EU fondova, a SDP-ovac Peđa Grbin ministra je prozivao jer spominje rast BDP-a od 2,8 posto, a to je, navodi SDP-ovac, manje od nekih ekonomija u okružju.

"Spomenuli ste rast BDP-a od 2,8 posto. No, Slovenija ima 4,3 posto, Rumunjska 4,2, Slovačka 3,9 posto. To su zemlje s usporedivom ekonomijom, a rast im je je daleko veći, istaknuo je Grbin.

Marić mu je uzvratio kako se gospodarski rast koji Hrvatska ima bazira na realnim osnovama. "One su danas te koje jesu. Mi svi skupa sigurno bismo željeli više i želim vjerovati da Hrvatska može ostvariti i više stope. No, u ovom trenutko ovo je realnost, poručio je ministar.

"Ova rasprava me podsjetila na onu narodnu: 'Trči, trči trčuljak, bježi, bježi trošuljak, moli Boga trčuljak da uhvati trošuljak' u kojoj bi odgovor bio - ministar i proračun. Vi ste uspjeli, uhvatili ste rashode s povećanjem prihoda i to se mora čestitati, ustvrdio je nezavisni Tomislav Žagar, ali i također zamjeri smanjenju povlačenja sredstava iz EU fondova.

 

Ministar Marić predstavljajući u Saboru godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2017., kazao je kako je vidljivo rasterećenje gospodarstva u smislu poreznih stopa i smanjivanje poreznog opterećenja, povećanje određenih izdvajanja kako za mirovine i zdravstvo tako i za javne odnosno državne službe. 'Lani je ostvaren rast BDP-a od 2,9% kao što je bio slučaj godinu prije toga, a mogu reći i kao što je slučaj i ove godine. Najveći doprinos dolazi od domaće potražnje, dok je pojedinačno najveći rast zabilježen na izvozu roba i usluga, realni rast od nešto preko 6%', rekao je Marić.

Napomenuo je kako i dalje postoji poprilično visoka razina uvozne ovisnosti, kako izvoza, tako i općenito domaće potražnje, pa je i uvoz roba i usluga, zabilježio rast od osam posto.

Pohvalio je rast i oporavak građevinskih aktivnosti te naglasio kako je 2017. tada bila povijesno najbolja godina i po pitanju turističkih pokazatelja.

U porezu na dobit, kazao je, smanjena je stopa sa 20 na 18, a za male i srednje koji imaju promet do 3 milijuna kuna godišnje, na 12 posto, što, rekao je, znači da 85 posto obveznika poreza na dobit, plaća porez po stopi od 12 posto.

Oporba: Novca ima, povećajte plaće

"I ovo izvješće pokazuje da novca u proračunu ima, sada je idealno vrijeme da se povećaju plaće za zdravstvene djelatnike, učitelje, profesore, socijalne radnike. To je najbolji način da preokrenemo trendove u drugom smjeru, poručio je Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).

S tim se slaže i SDP-ov Gordan Maras. "Evidentno je da u našem proračunu, nakon što se nekoliko godina za redom ostvaruju stope gospodarskog rasta postoji prostor da se iziđe u susret učiteljima, zdravstvenim djelatnicima, javnim službama više od onoga što ste im ponudili, a to je tri postotno povećanje. Dajte ljudima koji su godinama zanemarivani, a rade najodgovornije poslove, veću plaću kroz proračun, poručio je SDP-ov Gordan Maras.

Ministar Marić je podsjećao kako je 2017. po prvi puta od 2009. korigirana osnovica u tri navrata po dva posto, a sve skupa šest posto. "Za iduću godinu ponuđeno je 3 posto povećanje osnovice. Kad razgovaramo s predstavnicima sindikata zaposlenih u državnim i javnim službama dolazimo otvoreno, jasno i transparentno i nikad na stol ne stavljamo nešto što je nerealno i van fiskalnih mogućnosti, odgovorio je Marić. 

Božo Petrov (Most) izjavio je da, sudeći prema rebalansu proračuna, vidljivo je da Vlada glavinja i da nema apsolutno nikakvu strategiju. Kako inače objasniti da su i u ovom rebalansu koji rade rashodi veći od prihoda? "Dakle, oni više troše nego što zarađuju, a to će se opet obiti o glavu apsolutno svim hrvatskim građanima. Izašli su sad s podatkom da su zaposlili na tisuće u javnoj upravi u zadnjih godinu dana, a uopće se ne govori ni o mirovinskom osiguranju ni o rasterećenju poduzetništva", istaknuo je Petrov.

Čelnik Mosta ocijenio je da će Vlada na kraju biti upamćena po tome da je, u trenutku kada su mogli racionalizirati i uštedjeti dio sredstava i pripremiti naše gospodarstvo tako da se potakne razvoj, odlučila trošiti puno više nego što uopće u ovom trenutku zarađuje.

Nezavisni Tomislav Žagar ustvrdio je kako su za pozdraviti poruke resornog ministra Marića i premijera Andreja Plenkovića o kontroli deficita. "Međutim ne može se dogoditi da ono što treba biti pokretač bude na kraju glavni cilj. Održavanje deficita bi trebalo biti u funkciji ostvarivanja svih javnih politika, a ne obrnuto da nam jedini cilj bude držanje deficita pod kontrolom. A što je s drugim javnim politikama, zdravstvom, školstvom, svim onim što će ta stabilnost deficita ili stabilnost javnih financija omogućiti, pitao je Žagar.

Ministar Marić složio se da javne financije nikako ne smiju biti izdvojeni otok. "One moraju na određeni način i izravno i neizravno biti u funkciji gospodarskog rasta, a o tom rastu one dobrim dijelom i ovise. To je glavni izazov u vođenju javnih financija i fiskalne politike da se nemali broj puta i nepomirljivi ciljevi moraju izbalansirati, rekao je Marić.

Nitko, kazao je, ne bi bio sretniji od njega da se mogu dati veće plaće u državnim i javnim službama, podmiriti sve obveze u zdravstvu i staviti ga na održivu putanju, podići mirovine no i dodao je kako sve to treba balansirati u smislu ograničenja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!