12:35 / 06.11.2019.

Autor: P.F./HRT/Hina

Marić se hvali upravljanjem proračunom, oporba kritizira

Foto: Robert Anic/PIXSELL

Foto: Robert Anic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Zastupnicima rebalans predstavlja resorni ministar financija Zdravko Marić. Rashodi su pod kontrolom, kaže ministar Marić. a što kažu oporbeni klubovi to se još nije moglo čuti zbog uzastopnih stanki.
Porezi su okosnica rasprave o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna RH, koja je u Saboru upravo u tijeku.

Zastupnicima je rebalans predstavio resorni ministar financija Zdravko Marić. Pohvalio se odgovornim upravljanjem državnim financijama rekavši da su rashodi pod kontrolom. U cjelodnevnoj raspravi vladajući su se također hvalili odgovornim upravljanjem državnim financijama te održavanjem stabilnosti. Saborska oporba imala je drugačije viđenje - kritizirali su pitajući zašto u proračunu nema prostora za povećanje plaća u školstvu.

No rasprava o rebalansu državnog proračuna pretvorila se u poslijepodnevnim satima u međusobno prepucavanje vladajućih i oporbe na temu iznajmljivanja sabornice ali i članstva u Komunističkoj partiji.

Inače, Hrvatski sabor započeo je radni tjedan sada već stalnim uobičajenim incidentom zastupnika Ivana Pernara.

Sabor, osim rebalansa, treba raspraviti i Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu te novi kalendar blagdana.

Hrvatska ima uravnotežen proračun, četvrtu godinu za redom ne probijamo originalni limit koji zacrtavamo, ponašamo se u okviru mogućnosti koje imamo, istaknuo je ministar Marić predstavljajući Saboru izmjene u najvažnijem financijskom dokumentu države.

Rebalans proračuna

Tim izmjenama ukupni se prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna, odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde, odnosno sa 140,3 na 139 milijardi kuna.

Najveća povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene - 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine - 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku - 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) - 175,5 milijuna kuna, dodatni rodiljski  - 41 milijun kuna i sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu - 122 milijuna kuna.

Najvažnije smanjenja odnose se na uštede na kamatama - 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja - 151 milijun kuna.

Marić: Rashodi se ne probijaju unatoč pristiscima

- Ključna je poruka da se ukupna rashodna strana iz općih izvora ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Pozivajući se na makroekonomske pokazatelje, Marić ističe da se jasno vidi nastavak rasta gospodarske aktivnosti, uočljivi su pozitivni trendovi u nekim sektorima gospodarstva, no vidljivi su i određeni izazovi.    

U prvoj polovici godine rast gospodarstva je 3,1%, jak je doprinos osobne potrošnje, raduje rast investicija, nastavljen je rast izvoza roba i usluga, doduše ne više po stopama iz proteklih godina, kazao je ministar.

Marić Marasu: Dignuli ste ruku za smanjivanje plaća i učiteljima 

Mostov Miro Bulj ministru predbacuje da se hvali rebalansom, a da nije rekao "najbitniju istinu". Iselili ste najobrazovanije Hrvate od kojih je preko doznaka lani iz inozemstva stiglo 5% BDP-a, odnosno 2,4 milijarde eura, to je katastrofalna politika, poručuje zastupnik.

Iseljavanje i demografija teme su koje nadilaze raspravu o jednogodišjem proračunu, uzvraća mu Marić.

- Bili ste jedan od onih koji su dignuli ruke za smanjivanje plaća i učiteljima, uzvratio je ministar Gordanu Marasu (SDP) koji ga je pitao odakle je uspio naći 120 milijuna koje nudi sustavu obrazovanja, te zašto nema 400 milijuna što su tražili, a ima 280 milijuna za kupnju APIS-a.  Kupujete li tako koaliciju i ruke Bandića, pitao je Maras?

Vaša je Vlada smanjila koeficijente i plaće, s druge strane imate Vladu koja povećava plaće 18,3 posto bez poreznih izmjena, odgovorio je ministar. 

- Za iduću je godinu 2+2+2 posto predviđeno u proračunu, ovih dodatnih 120 milijuna, ukoliko do toga dođe, ako se ne napravi uredba, nije predviđeno u proračunu za 2020., kao što nije bilo ni dodatnih 2 posto za ovu godinu, pa smo ta sredstva namaknuli u okviru raspodjela, rekao je Marić.  

Koeficijenti smanjivani pod okriljem mraka

Nakon što je i Sabina Glasovac (SDP) pitala zašto država ima novca za zaposlene u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a nema one u školama, Ivan Šuker (HDZ) zatražio je stanku kako bi njegov Klub razmotrio, kako je rekao, licemjere i licitiranje kad netko traži nešto.

- Dakle, kad su se 2012. praktički ispod žita, pod okriljem mraka  smanjivali koeficijenti, onda su ti isti ljudi šutjeli", uzvratio je Šuker, očito imajući na umu da je Maras bio ministar, a Glasovac pomoćnica ministra u SDP-ovoj Vladi iz te 2012.

HDZ-ov zastupnik ističe i da je, kad se gledaju rebalans i proračun, masa sredstava za plaće povećana za 3,9 milijardi kuna ili 15 posto.

- Oni koji su oduzeli plaće i smanjili ih, danas, čim netko štrajka, trče i daju im podršku, primjetio je Šuker, dodavši kako se kolege iz SDP-a slatko smiju, a oni su smanjili koeficijente.

Maras je od predsjedavajućeg zatražio da ne odobri stanku, kako je rekao, ljudima koji su opljačkali Hrvatsku, a prigovaraju SDP-u koji ju je izvukao.

Mrak Taritaš: Rebalans proračuna prava slika Vlade - tri godine bez ozbiljnih reformi

Anka Mraka Taritaš
(Klub zastupnika Glasa) u srijedu je rebalans državnog proračuna za 2019. nazvala pravom slikom Vlade - izvana lijepo umotan u celofan, ispod toga u tri godine ni jedna ozbiljna reforma, niti će je biti, niti građani osjećaju boljitak zbog dobrih pokazatelja.

Porasli su porezni prihodi, ali zbog rasta potrošnje i uvoza, a ne proizvodnje. Usporava se rast izvoza drugu godinu zaredom dok se sredstva EU fondova nedovoljno koriste, upozorila je u saborskoj raspravi o rebalansu proračana.

Dodala je kako nije povećana proizvodnja, a fondovi EU nedovoljno su iskorišteni te imamo i sve veći uvoz radne snage. U mirovinski sustav smo nagurali sve i svašta, i povlašteno i nezarađeno, a oni koji su svoj radni vijek stvarno odradili jedva spajaju kraj sa krajem, dodala je.

Branko Grčić (Klub SDP-a) rekao je kako su porasli prihodi 3,1 milijarde kuna više od vladinih projekcija no pitanje je kako je taj novac utrošen.
Porasli su porezni prihodi, ali zbog rasta potrošnje. To pokazuje da je porezno rasterećenje samo kozmetika, jer udio poreznih prihoda u BDP-u u 2019. odnosu na vrijeme SDP-ove vlade nije bitno promijenjen i iznosi oko 20,4 posto, rekao je.

Božo Petrov (Klub Mosta) upozorio je da država troši dvije trećine gospodarskog rasta što je politički i društveno neodgovorno te da je od 2016. do 2019. ostvareno više od 3 milijarde kuna dodatnog prihoda, ali i potrošeno više od toga.

- Gdje je otišao taj novac, jer je standard građana i dalje loš, upitao je Petrov.
Napomenuo je kako je iz EU fondova povučeno 2,2 milijarde kuna manje od planiranog. Iznio je podatak da iseljenici godišnje doznačuju 18 milijardi kuna i ustvrdio kako bi bez tog Hrvatska bila u minusu i debeloj recesiji, a što je porazno.

Hrvoje Zekanović upitao je zašto se zadužujemo, ako imamo proračunski suficit. U izvješću nema ni riječi o demografiji, Vlada nije našla ekonomski model kako zadržati mlade u Hrvatskoj i ekonomska politika premijera Plenkovića je porazna, ustvrdio je Zekanović.

Državni proračun za 2020. godinu i novi kalendar blagdana

Za četvrtak je predviđena rasprava o državnom proračunu za iduću godinu, kojim se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna.

Na kraju tjedna zastupnici će raspravljati o prijedlogu novog kalendara blagdana i spomendana, po kojem bi se Dan državnosti ponovno obilježavao 30. svibnja, a Dan neovisnosti 25. lipnja i ne bi bio više praznik, nego spomendan.

Jedna od promjena u kalendaru odnosi se i na 18. studenoga, koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Prijedlogom se modificira  i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!