Markić: Ne želimo da se javni novac troši za kulturu smrti, već za život

Idućeg mjeseca obilježit će se deset godina "Hoda za život - obitelj i Hrvatsku". Još 2016. godine u Zagrebu je održan prvi "Hod", dok će se ove godine hodati za život u 17 gradova diljem Hrvatske.

Dva nova grada koji su se kao organizatori pridružili ovoj manifestaciji su Šibenik i Karlovac. 

U Studiju 4 je gostovala Željka Markić, nacionalna koordinatorica "Hoda za život".

"Javlja nam se više gradova nego što ih možemo pridružiti Hodu"

- Otkako smo krenuli s organizacijom Hoda za život, od te 2016. godine, dogodio se organski rast, javljali su nam se ljudi iz različitih gradova, želeći istu takvu organizaciju napraviti sa svojim sugrađanima u svom gradu. Danas imamo situaciju da nam se javlja više ljudi iz različitih gradova nego što mi možemo pridružiti Hodu, kazala je Markić.

Ističe kako se ljudi na Hodu okupljaju oko znanstvene činjenice da život svakog čovjeka počinje začećem.

- Tražimo da se pravo svakog čovjeka poštuje od začeća do njegove prirodne smrti. Ne smatramo da je dobro da se ignorira činjenica da djetetu srce počinje kucati 18. dan od začeća, da dijete kod pobačaja osjeća bol, da dijete sa 9 tjedana od začeća ima otisak prsta koji ga identificira za ostatak njegovog života, ako preživi trudnoću, nastavlja.

"Sve rade volonteri" 

Dodaje kako sve rade volonteri.

- Volonteri vode timove u različitim gradovima, ističe.

- Ja bih rado imala organizaciju koja to financira, mi bismo jako dobro uložili novce da ih dobijemo, ali to financiraju najvećim dijelom građani, istaknula je.

Komentirala je i činjenicu da ih se naziva "katotalibanima i vjerskim fanaticima koji vraćaju žene i Hrvatsku u srednji vijek".

- To je totalitarni narativ, on ima za cilj etiketirati ljude u društvu, marginalizirati i onemogućiti da se vodi javna rasprava. Javna rasprava se treba voditi oko činjenice da su svi medicinski fakulteti na upit Ustavnog suda odgovorili da ljudski život počinje začećem. To je tema. Tema je da li 70% žena koje su napravile pobačaj kažu da su to napravile pod pritiskom jer nisu vidjele drugi izlaz iz teške situacije u kojoj su se nalazile. Tema je da li danas žene koje dobiju tešku dijagnozu svog djeteta prenatalno dobiju pomoć i da li one dobiju sve ono što im je potrebno da bi se mogle brinuti o svom bolesnom djetetu kao o onom djetetu koje nije bolesno, kazala je Markić.

Etiketiranje

Dodala je kako "etikete služe tome da se onemogući demokratska rasprava koja se oko ovog pitanja treba voditi".

- Ako se neće voditi oko pitanja prava na život iz kojeg proizlaze sva ženska prava, onda oko čega će se, pita se Markić.

Kazala je kako javnost pokazuje da puno ljudi želi o ovoj temi razgovarati na slavljenički, pošten, otvoren način, ispunjen ljubavlju prema djetetu, majci i ocu, tražeći rješenja.

- Mi ne želimo da se javni novac troši za stvaranje kulture smrti. Mi želimo da se on troši za život. Situacija u kojoj neka žena nema drugu alternativu nego da usmrti svog sina ili kćer je jeziva, naglasila je Markić.

U nastavku je kazala kako su za mjeru roditelj-odgojitelj koju je 2016. godine uveo bivši gradonačelnik, a koja je ukinuta 2020. godine, podnijeli tužbu Međunarodnom sudu za ljudska prava.

- Čekamo odluku. Ta tema je prikaz toga na koji način ideologija škodi građanima Zagreba i Hrvatske. Mjera roditelji-odgojitelji je obuhvatila 5.800 roditelja, 5.800 obitelji koji su se ukupno brinuli o preko 20.000 djece. Profesor, doktor znanosti Pokos, je napravio analizu koja je pokazala da se u te četiri godine, od 2017. kad se moglo roditi prvo dijete, do 2020. kad je mjera ukinuta, rodilo preko 1.400 više djece, trećerođene i četvrtorođene u Zagrebu nego u razdoblju prije četiri godine, kazala je.

- Analizirali smo i odgovore od preko 1.400 roditelja koji su rekli da je 60% njih dalo otkaz da bi se mogli brinuti o svojoj djeci nakon što im je doma došla kuverta i ponuda za tu mjeru. 90% roditelja je diglo kredite računajući da je ta mjera stalna, 6% roditelja koji su koristili mjeru su samohrani roditelji, 10% ih je imalo bolesno barem jedno dijete u obitelji, a 5% su bile žene koje su imale iskustvo zlostavljanja i koje su u tu mjeru ušle štiteći svoju djecu, ističe.

Na pitanje zašto političari desnice i konzervativci nikada nisu čvrsto stali iza Hoda za život, odgovara kako svake godine ima sve više političara koji dolaze, ali to pitanje je povezano s "etiketiranjem".

"Tuče se i batina one koji nose stav koji je utemeljen na znanosti"

- Etiketira se, tuče i batina one koji nose stav koji je utemeljen na znanosti. Prestrašno je da netko koristi medije ili politiku da bi kažnjavao nekoga tko na argumentirani način traži promjenu, naglasila je.

Za sebe je kazala kako je "gorljivi fanatik zaštite djece i žena od svakog oblika nasilja".

- Usmrćivanje nerođenog djeteta je najgore nasilje kojeg sam ja svjesna i koje mogu vidjeti, jer se događa na zakonit način, dodala je.

- Smatram da smo mi svi kao građani ove zemlje odgovorni za zakone ako živimo u demokraciji, da je naša dužnost zalagati se za one koji su najslabiji i najranjiviji i mislim da je to mjera inkluzivnosti i tolerancije, zaključila je.