12:40 / 21.12.2020.

Autor: B.A./HRT/Hina

Markotić o novom soju: Analizirat će se i uzorci u Hrvatskoj

-

-

Foto: - / -

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 766 novih slučajeva zaraze virusom, a preminulo je 80 osoba, objavio je Stožer civilne zaštite.
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 766 novih slučajeva zaraze virusom, a preminulo je 80 osoba, objavio je Stožer civilne zaštite na 301. dan od prvog slučaja zaraze koronavirusom u našoj zemlji. 

- U posljednja 24 sata testirano je 4614 osoba, što daje postotak pozitivnih 16,6. Prosječna dob testiranih je 44 godine, rekla je pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković na konferenciji za medije u 11 sati.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 766 novozaraženih virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16.105. Među njima je 2956 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 294 pacijenta. Preminulo je 80 osoba.

➡️ Koronavirus - najnovije informacije
➡️ Dr. Sršen iz Italije: Lockdown nije riješio problem, nažalost

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 195.728 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 3257 preminulo. Ukupno se oporavilo 176.366 osoba, od toga 3208 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutačno 50.799 osoba.

Katalinić-Janković rekla je i da je pozitivnih u ukupnom broju testiranih 27,36 posto te da je već dulje razbolje stabilan, što je pozitivan pokazatelj kretanja broja zaraženih.

Navela je da je među preminulima u posljednja 24 sata jedna osoba 1986. godišta kod koje je utvrđena zlouporaba droga.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da od 15. do 21. 12. imamo 27 posto manje novooboljelih nego u tjednu prije.

Naša trenutačna 14-dnevna stopa incidencije je 1102 te smo na 25. mjestu u EU-u, višu imaju Luksemburg i Litva, naveo je Capak. Što se tiče mortaliteta, od 27 zemalja EU-a na 18. smo mjestu sa stopom smrtnosti na milijun stanovnika od 750,8.

Beroš: COVID kriza stajala je zdravstveni sustav 927,404.480 kuna

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da su naša struka, zajedništvo i solidarnost uspješna formula, pogotovo u ovim vremenima kad su brojevi počeli padati, a novi izazovi su pred nama.

Beroš je također rekao da je u Ministarstvu zdravstva u tijeku razgovor s veledrogerijama glede stanja duga u zdravstvu. S 18. 12. ukupan iznos za testiranje je 574,472.620 kuna, troškovi za liječenje su 268,998.933 kuna, a troškovi za bolovanje veći od 83.000 kuna, naveo je Beroš.

- Ukupno, COVID kriza stajala je zdravstveni sustav 927,404.480 kuna, rekao je Beroš.

Beroš je ocijenio da su brojevi novozaraženih počeli padati. Današnji podatak, unatoč manjem broju ukupno testiranih, govori da je postotak pozitivnih među testiranima ispod 30 posto, što je pokazatelj da su testiranja prilagođena vremenu i prostoru, rekao je Beroš.

U Zagrebu je bilo 114 novooboljelih, a sve druge županije imaju ispod 100. Najviše je u Splitsko-dalmatinskoj (97) i Osječko-baranjskoj županiji (87) dok ima i županija sa samo jednim, dva ili četiri slučaja, kao što su Međimurska, Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska županija.

Prosjek ostvarenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj u odnosu na drugi tjedan prosinca lani iznosi 67,21 posto, što znači da je opseg usluga manji za oko trećinu.

- To su podaci koji ohrabruju jer pokazuju da u ovom trenutku, unatoč opterećenju COVID bolesnicima, nalazimo načina, snage i mogućnosti odgovoriti i na druge potrebe, poglavito onkološke, ocijenio je Beroš.

Unatoč tomu što je zdravstveni sustav potpuno prilagođen COVID pacijentima, izvršenost usluga u zagrebačkim bolnicama, u usporedbi s drugim tjednom prosinca prošle godina, iznosi 74 posto, a jedino je KB Dubrava, koji je potpuno okrenut liječenju bolesnika s koronavirusom, ostvario 11 posto drugih usluga. Drugi bolesnici, koji gravitiraju toj bolnici, njih 3993, upućeni su putem pozivnog centra u druge zdravstvene ustanove, rekao je Beroš. Istaknuo je i da postoje ustanove poput Klinike Magdalena koja je na 119 posto izvršenih usluga, a razlog je što su oni preuzeli dio kardiokirurških bolesnika iz Dubrave.

Beroš je rekao da se ništa neće mijenjati vezano za ostvarivanje prava zdravstvenih radnika na punu plaću nakon zaraze.

- Ne znam zašto bi bilo komplicirano tražiti od poslodavca potvrdu da su se zarazili na poslu. Svi koji žele ostvariti pravo na bolovanje na temelju profesionalne bolesti moraju od poslodavca tražiti potvrdu. Sjetite se što je bilo na početku, neki su išli na skijanja i ondje se zarazili. Svi oni koji su se zarazili na poslu dobit će 100 posto plaću i tu nema spora, rekao je Beroš.

Markotić o novom soju virusa

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu, na konferenciji je govorila o novom soju koronavirusa u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rekla je da se drugi val u Europi razlikuje po intenzitetu, broju oboljelih i umrlih, što se definitivno ne može objasniti samo različitim epidemiološkim mjerama nego postoji cijeli niz drugih čimbenika koje treba uzeti u obzir, a to su i virusni tipovi, podtipovi te eventualne mutacije koje se događaju u virusu.

Kako je navela, od početka listopada, kad se prati znatan rast broja oboljelih i umrlih u većini europskih zemalja, zabilježeno je da je nekoliko sojeva karakterizirano s dodatnim mutacijama koje su se počele klasterirati, odnosno prikupljati u određenim područjima, Walesu, zapadnom Londonu i još nekim mjestima. Analizom je utvrđeno da postoje određene mutacije, dosad se uspjelo vidjeti da je dio odgovoran za brže vezivanje virusa za receptor ACE-2, što je posljedično moglo dovesti do toga da se virus brže i učinkovitije širi.

Markotić je naglasila da analize još nisu definitivne, pa stručnjaci traže da se sve izneseno uzme s rezervom.

Navela je i kako se i kod nas i u drugim zemljama viđa da su bolesnici puno teži te da ih je mnogo više s razvojem upala pluća.

Markotić je rekla kako se vjeruje da su se mutacije dogodile u osobi ili nekoliko osoba koje su imunosuprimirane, a to su osobe čiji se imunosni sustav ne može adekvatno boriti s virusom pa virus ima mogućnost dugotrajne replikacije.

- Za sada nema nekih važnijih dokaza da ovaj virus ne bi mogao biti neutraliziran velikim dijelom antitijelima koja su stvorena na druge tipove i subtipove, ali tu će trebati još dosta istraživanja. Zasad se čini da ne bi trebao utjecati na brojne reinfekcije, takva situacija nije zabilježena u ova dva mjeseca u Velikoj Britaniji, niti se očekuje da zasad znatnije ugrozi učinkovitost cijepljenja, rekla je Markotić.

Na novinarsko pitanje znači li to da nismo sigurni da će cjepiva biti dovoljno učinkovita, Markotić je odgovorila da cijeli svijet zasad zna da ta cjepiva mogu vrlo učinkovito pokriti većinu trenutačnih sojeva koji cirkuliraju.

- Za sada nema indikacija, a znate i sami da su u Velikoj Britaniji prvi počeli cijepljenje, da to cjepivo ne bi bilo učinkovito, poručila je.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da je novi soj možda već u Hrvatskoj, Markotić je istaknula snažan rast broja novooboljelih u Čakovcu i Varaždinu te rekla da se nitko tko se razumije u viruse ne može oteti dojmu da to ne može imati veze samo s nepoštovanjem, odnosno uvođenjem ili neuvođenjem mjera. Markotić je rekla da će usporediti uzorke brisova iz područja gdje je porast bio iznimno visok u odnosu na neka ostala područja u Hrvatskoj, kao i uzorke koje su imali iz prvog vala.

- Te analize ćemo pokušati ubrzano napraviti i razmijeniti informacije i s drugim laboratorijima, rekla je Markotić.

Capak: Stiže 9750 doza cjepiva

Novinari su pitali i razmišlja li se o ublažavanju mjera i za pravoslavne vjernike.

- Paralelno s pripremom odluke Stožera predstavnici Vlade kontaktirali su s predstavnicima Pravoslavne crkve i dogovoreno je da će se po potrebi epidemiološki okvir za proslavu pravoslavnog Božića definirati posebnom uputom u prvom tjednu siječnja, a ovisno o razvoju epidemiološke situacije, ali i specifičnostima pravoslavne liturgije, odgovorio je načelnik Stožera civilne zaštite i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.


Capak je rekao da će Pfizerovo cjepivo danas dobiti odobrenje Europske agencije za lijekove, a u Hrvatsku će 26. biti upućeno 9750 doza tog cjepiva, koje će odmah sljedeći dan biti distribuirano svim mjestima cijepljenja.

Ta prva tranša raspodijelit će se i pretežno će se cijepiti korisnici domova za starije, a i dio zdravstvenih djelatnika koji rade u hitnoj medicinskoj pomoći te u primarnim respiratornim intenzivističkim centrima.

Capak je objasnio da će doze biti raspoređene na 9750 osoba, s time da se radi o bočicama s više doza cjepiva te da u takvom načinu distribucije uvijek ima rasapa koji može biti 5 do 15 posto, nekad možda i više.

- Pokušat ćemo s tih 9750 doza cijepiti što više ljudi, do 9750, jer imamo obećanje od Pfizera da će 31. 12. isporučiti preostalu količinu doza za koju još ne znamo točno kolika će biti, rekao je Capak.

Rekao je i da još nemaju ime i prezime osobe koja će se prva cijepiti, ali da ne znači da ga neće imati.

Božinović o propusnicama: Nije poanta kako nešto izbjeći

Što se propusnica tiče, Božinović je rekao da je od jutros do 10.15 sati bilo 1120 poziva i 5600 mailova te da je sveukupno predano 10.848 zahtjeva, od čega su neki riješeni, neki odbijeni, a neki su još u postupku.

- Svi oni koji znaju da je nešto nužno, da je nešto stvarno potrebno, znaju i način na koji će Ravnateljstvo pristupiti njihovu zahtjevu. Nije poanta, a vidim da toga ima dosta u javnom prostoru, kako nešto izbjeći. Poanta je, ako je struka procijenila da je ovo razdoblje godine kad bi trebalo smanjiti kontakte, smanjiti putovanja, da to prihvatimo kao činjenicu, rekao je Božinović.

Na pitanje o kritikama nekih ustavnopravnih stručnjaka zbog toga što stranci mogu ući u Hrvatsku s PCR-testom, dok se ne mogu prelaziti županijske granice bez valjanog razloga, Božinović je rekao da je prelaženje županijskih granica iznimka u odnosu na pravilo zabrane.

- To nema veze s time je li netko testiran. U odluci koja je donesena je vrlo jasno rečeno koje su to službe nužne za funkcioniranje države, odnosno društva i koji su to opravdani razlozi zbog kojih bi ljudi napuštali svoje županije. To su dvije različite odluke i ne znam kako ste ih doveli u vezu, poručio je Božinović.

Objasnio je i da će se otok Pag, koji se nalazi u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji, epidemiološki tretirati kao jedna cjelina.

Na pitanje novinara jesu li saborski zastupnici i ustavni suci izuzeti iz odluke o propusnicama, iako nisu posebno navedeni u odluci, Božinović kaže da takva mogućnost postoji ako bude potrebe za sjednicom radnih tijela ili samoga Sabora.

- Naravno da takva mogućnost postoji, Stožer je ne može ni zabraniti jer se radi o najvišim instancama vlasti. Uvjeren sam da će saborski zastupnici koristiti tu mogućnost isključivo u svrhe onoga što je njihov posao vezan za rad u Saboru, kazao je Božinović.

Odlazak članova Stožera na mise

Na novinarsko pitanje zašto su neki članovi Stožera najavili odlazak na mise za vrijeme blagdana umjesto da ostanu doma, Božinović je rekao da on neće ići, a na primjedbu novinara da će ići drugi članovi Stožera rekao je da ovo nije mjesto gdje treba ljude prozivati za nešto što će raditi privatno.

- Bilo je govora o tome, međutim, kao što vam je poznato, svaka situacija se može epidemiološki urediti na način da se postavi okvir koji je najmanje rizičan i koji isključuje u najvećoj mogućoj mjeri to da se neko okupljanje pretvori u širenje zaraze i siguran sam da, ako svi budu primjenjivali one posebne mjere koje je donio HZJZ, da tu ne bi trebalo biti problema, rekao je Božinović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!