Marušić: Mora se povećati izvjesnost kažnjavanja prometnih prekršitelja

15:51 / 13.01.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/M.L./P.F./HRT

Željko Marušić: Kako smanjiti smrtnost u prometnim nesrećama

Željko Marušić: Kako smanjiti smrtnost u prometnim nesrećama

Foto: Studio 4 / HRT / Emica Elvedji / Pixsell

Prema zadnjim statistikama u Hrvatskoj svaku četvrtu tešku prometnu nesreću sa smrtnim posljedicama uzrokuju vozači od 25 godina i mlađi. Najviše nesreća u kojima se gubi život događaju se na lokalnim cestama, a najmanje na autocestama. Kako smanjiti broj poginulih u prometu i je li problem u infrastrukturi, autoškolama ili nedovoljno jasnom sustavu kažnjavanja prekršitelja u emisiji HRT-a Studio 4 komentirao je prometni stručnjak prof. Željko Marušić.

- Na prometne nesreće utječu tri bitna faktora – vozač, prometnice i motorna vozila. Međutim, to nisu ravnomjerni omjeri, vozači utječu sa najmanje 85%. Ako bi se svi dosljedno pridržavali prometnih propisa, prometne se nesreće u pravilu ne bi događale. Sve je na tome da vozač svjesno, nesvjesno ili namjerno krši prometne propise, rekao je Marušić i istaknuo kako se hrvatski vozači ponašaju primjerenije čim prođu hrvatsku granicu.

- Naši vozači se ponašaju kako se ponašaju, čim dođu u Sloveniju ponašaju se bitno drukčije – ne krše prometne propise. Dakle, gdje je tu edukacija? Mi moramo povećati izvjesnost kažnjavanja, što znači dvije stvari – bolji nadzor, odnosno izvjesnost da ćete biti registrirani i procesuirani, i da ćete biti kažnjeni. Kod nas ne vrijedi ni jedno ni drugo, dakle mala je izvjesnost kažnjavanja. S druge strane, što će nam velika kazna ako neće biti naplaćena? Više vrijedi kazna od 500 kuna koja se naplati, nego kazna od 50.000 kuna koja se ne naplati, smatra.

Prosječni recidivist ima 25 godina, ne radi, nije obrazovan i nema položen vozački ispit, kupuje stari automobil koji prerađuje i ima uhodanu pomoć na cesti - kada takvoj osobi dođe prometna kazna država ne može naplatiti tu kaznu.

- Moraju postojati mehanizmi, mi ne možemo reći 'takvo je stanje' i pomiriti se s time. Kako to naplatiti to moraju odgovoriti pravni stručnjaci, ali mislim da je to rješivo, a kad to riješimo riješit ćemo problem kažnjavanja - pogledajmo kako su to drugi riješili, istaknuo je Marušić.

Dodao je kako je velika odgovornost i na medijima.

- Govoriti da je normalno da dijete od 12 godina vozi, ali da nije pijano, ili da je normalno biti u prometnici i kazati 'ne znam gdje se nalazim', promovirati driftanje u vožnji – to nije prihvatljivo, naglasio je.

Nijemci su u protekloj godini smanjili smrtnost na cestama za 20% upravo zbog izvjesnosti kažnjavanja o kojoj Marušić govori.

- Zna se da na autocestama u Njemačkoj nema općeg ograničenja brzine, ali postoji sve više lokalnih ograničenja. Ono što naši ne ističu je da se tamo mjeri razmak – vi možete voziti 200 km/h, ali se morate udaljiti 110 metara i na svakom nadvožnjaku je mjerenje, a kazne su veće nego za ograničenje brzine, objasnio je.

Upozorio je kako se u Hrvatskoj ne smije promovirati devijantno ponašanje.

- To je 90 posto problema, onda dolazi sve ostalo. Naše su ceste među najboljima u svijetu kad su u pitanju autoceste, smatra.

Marušić ističe kako je potrebno objektivizirati odgovornost, a kao primjer daje kažnjavanje vlasnika automobila koji je ustupio svoje vozilo nekome drugome.

- Ako vi imate skupi BMW sa 250 konjskih snaga i date ga neodgovornoj osobi, vi ste itekako odgovorni, ostat ćete bez vozila i dobro promisliti hoćete li dati taj BMW drugoj osobi, istaknuo je.

Neki će reći da velik problem stvara i činjenica da mladi vozači izlaze iz autoškola bez jedne minute vožnje u noćnim satima ili vožnje na autocestama, no Marušić smatra kako se na to gleda iz krive perspektive.

- Naše autoškole su dobre, zamagljuje se pravi problem – koja je prometna nesreća nastala zbog toga što vozač nije imao dovoljno znanja? Ne događa se nesreća zato što vozač kamiona nije znao da ne smije voziti po buri, ne treba za to dodatna škola. Ne trebaju nama dodatne škole i sati da bi znali da tamo gdje je ograničenje 50 km/h ne smijemo voziti 100 km/h ili da ne smijemo proći kroz crveno svjetlo. Moramo poštivati prometne propise i na tome se temeljiti, a za to je prvo potreban bolji nadzor i korištenje tehnologije, rekao je dodavši kako je bitan faktor i uvođenje vrednovanja automobila.

Osim toga, velik problem u prometu postaju i biciklisti koji ignoriraju prometna pravila, pješačke prijelaze, semafore i drže da imaju apsolutnu prednost.

- Treba objektivizirati cijelo stanje. Vozači na dva kotača sudjeluju u smrtnosti s 20%, a u prometu , gledajući osobe i kilometre, s 1 do 2%, što znači da nije vožnja na biciklu 10 ili 20 puta nesigurnija. Ne treba sve svaljivati na bicikliste, mi moramo urediti stanje u gradovima, jer upravo po sređenosti biciklističkih staza i alternativnih vidova prijevoza se vidi razina prometnog sustava. Dakle, moramo imati prioritet da osiguramo prometovanje biciklima i da to na neki način potičemo. U cijelom sustavu sve se svodi na povećanje izvjesnosti kažnjavanja, policija je daleko podkapacitirana u ovim situacijama i ne možemo od nje očekivati da to nadzire na klasičan način – moramo koristiti metode elektroničkog nadzora, zaključio je Marušić.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!