Kako riješiti pitanje testiranja zaposlenika u školama?

Širenjem zaraze dodatno se povećava i odgovornost čelnih ljudi u hrvatskim školama - za organizaciju rada pod strogim epidemiološkim mjerama. Slijede i pripreme za uvođenje COVID potvrda. Osnovno je pitanje kako će se testirati profesori, nastavnici i nenastavno osoblje, a koji nisu cijepljeni te nisu preboljeli Covid. 

- Ne očekujemo probleme, znamo da moramo organizirati nastavu i to nam je prioritet. Ako će biti poteškoća, to ćemo pokušati riješiti jer se škola mora održati, rekla je za središnji Dnevnik HTV-a Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola.

Nada se da neće doći do otpora nastavnika, da se neće dijeliti otkazi zbog nedolaska na posao.

- To bi bitno narušilo kvalitetu rada jer teško možemo zaposliti nastavnike u STEM području te u strukovnim predmetima, dodaje.

Iz Rijeke se u središnji Dnevnik javila predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Antonija Mirosavljević, koja je također govorila o uvođenju Covid potvrda.

- Ovo se na neki način mora riješiti. Brojke su rasle, cijela Europa to je napravila ranije, ali podržavamo njihovo uvođenje.

Ne očekuje niti ona veći otpor, dodajući da će zaposlenici imati izbor, poput testiranja.

- Velik je broj onih koji su ili preboljeli ili su se cijepili. Mi u školama moramo voditi brigu o našim učenicima, oni nam moraju biti na prvom mjestu, a mi im moramo osigurati da mogu boraviti u školama.

Hitrec dodaje da brojke variraju, kako po županijama, tako i po školama. Negdje ima i 100% cijepljenih, a negdje će se možda morati testirati i 20 do 30% zaposlenika.

- Nadamo se da testiranje neće opteretiti testiranje, čuli smo da bi to bilo dva puta tjedno. Nadamo se to biti dobro organizirano i dostupno na mjestima blizu škola ili u samim školama.

- Najjednostavnije bi bilo da škola dobije brze antigenske testove koje bi podijelili na mjesečnoj bazi te da onda svi doma odrade testiranje i donesu test, dodaje Mirosavljević.

Ističe da su se već navikli na ovakve uvjete rada i posebne mjere zbog pandemije.

- Zapravo smo sretni što možemo ići uživo u škole, zagovornici smo toga da online ne može nadomjestiti školu uživo.

- Mi se snalazimo, preko noći smo prešli na online nastavu, sada smo iskušali sve modele. Najbitnije nam je da možemo što je moguće duže sačuvati djecu u školama i za sve ostale situacije možemo kvalitetnije i bolje organizirati online nastavu nego to prošle školske godine, dodaje Hitrec.

Na kraju pitanje za obje gošće. Koliko se primjećuju "rupe u znanju" kod učenika u sada već trećoj "pandemijskoj školskoj godini".

- Naši nastavnici i učitelji znaju o čemu se radi, konstantno prate naše učenike, pokušavaju im nadoknaditi znanje koje im nedostaje, zaključuje predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Zajedno se trudimo da nema rupa u znanju, ali vjerojatno će se ubuduće pokazati određene rupe postoje, Antonija Mirosavljević.

- Stanje je bolje nego prije čim smo veliki broj dana u školi uživo. Osobito je to bitno za strukovne škole, za one koji se pripremaju za tržište rada, da imaju stručnu praksu. Za sada je situacija takva da se maturanti pripremaju za maturu, sigurno je nastava kvalitetnija nego prošle školske godine, a osobito ono drugo polugodište one prve pandemijske godine, zaključuje predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Suzana Hitrec.

Od danas maske nose i najmlađi u osnovnim školama

Nakon praznika i dva dana nastave na daljinu, u većini županija u razrede su se vratili učenici osnovnih i srednjih škola. Jedino u Vukovarsko-srijemskoj županiji sve škole ostaju na online modelu. U Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Osječko-baranjskoj najmlađi su u školama, a stariji za računalom. Odluke o modelu nastave i dalje će se donositi lokalno - u skladu s epidemiološkom situacijom u pojedinoj školi. U prvi dan nastave ušli smo s gotovo četiri tisuće 900 zaraženih učenika i malo više od 800 djelatnika.

Prema dodatnim epidemiološkim uputama u zajedničkim školskim prostorijama maske su od danas obavezne i za najmlađe učenike.

- Maske nosimo kada idemo po hodnicima, u knjižnicu, u blagovaonicu, ističe učenica Iva. 

- Ne moraju nositi maskice u svom razredu i za vrijeme tjelesne kulture. Za sada im je to još sve jako zbunjujuće, ali tu smo mi da ih podsjećamo, ističe učiteljica razredne nastave iz OŠ Središće iz Zagreba, Sandra Štambuk. 

Za učenike viših razreda - maske obavezne čak i kada je moguće poštovati propisani razmak.

- Mi sjedimo po dvoje, tako da obavezno moramo nositi maske, naravno i profesori nose maske i u razredu inače držimo distancu pod odmorom, kaže pak učenica Bruna. 

Većina županija - njih 15, odabralo je nastavu uživo u učionicama. U Vukovarsko-srijemskoj županiji svi učenici pohađaju nastavu na daljinu. A pet županija kombinira različite modele. 

Za učenike od 1. do 4. nastava je organizirana po modelu A, dakle učenici cjelokupnu nastavu slušaju u školi. A za učenike od 5. do 8. razreda nastava je organizirana po modelu C, kaže stručna suradnica iz OŠ Ivana Filipovića iz Osijeka, Mirjana Krdžalić.

A za tjedan dana za sve zaposlene u školama - najavljene su obavezne COVID potvrde. Oni koji ih nemaju trebali bi se testirati dva puta tjedno.

- Vjerujem da ćemo položiti stvar kako jest, idemo sad u nekakvom pravcu koji bi se kretao prema testiranjima kod kuće samih nastavnika ili u školama, ali dozvolite da to razradimo do kraja, govori ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. 

- Mi smo jako dobro procijepljena škola, mislim negdje oko 98 posto kod nas je procijepljeno djelatnika škole, tako da evo dobro se držimo cijelo vrijeme ove pandemije, ističe profesorica biologije i kemije iz OŠ Bol, Marija Belan. 

Povratkom u škole, ali i u javni prijevoz, ističu epidemiolozi, može se očekivati da će brojevi oboljelih rasti. Pa zato ohrabruje porast zanimanja za cijepljenje. 

- U dobi od 12 do 14 godina cijepljeno je tri posto djece, u dobi 15 do 19 godina 20 posto, mladi od 20-24 to je 35 posto. Vidimo da nam cijepljenje raste s dobi, kaže Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. 

Modeli nastave po županijama mijenjat će se, kao i dosad, ovisno o lokalnoj epidemiološkoj situaciji.